Evropski parlament traži otkazivanje projekta Sjeverni tok 2

Plinovod, Gasovod, Sjeverni tok 2
Plinovodom bi, uz postojeći cjevovod Sjeverni tok 1, isporuke ruskog plina do Njemačke bile udvostručene (EPA)

Članovi Europskog parlamenta usvojili su rezoluciju kojom se osuđuje izgradnja plinovoda Sjeverni tok 2.

Rezolucija je donesena jer je, kako je priopćeno, riječ o političkom projektu, koji predstavlja prijetnju po europsku sigurnost i po napore Europske unije da diverzificira izvore opskrbe energijom.

“Europski parlament traži da projekt bude otkazan”, navodi se u rezoluciji, kako prenosi Tanjug.

Europski zastupnici su, međutim, pohvalili Ukrajinu zbog, kako kažu, dobre suradnje u energetskom sektoru i njezinih dostignuća u području energetske efikasnosti i obnovljivih izvora, ali su, također, poručili kako mora nastaviti s reformama, naročito na tržištu plina i električne energije.

Berlin snažno iza projekta

Predsjednik Državne dume Rusije Vjačeslav Volodin kaže da je rezolucija EP-a donesena pod pritiskom SAD-a, koji je, također, usvojio rezoluciju protiv izgradnje 11 milijardi dolara vrijednog plinovoda Sjeverni tok 2.

Glasnogovornik njemačke vlade Steffen Seibert nedavno je izjavio kako je Njemačka i dalje predana izgradnji plinovoda Sjeverni tok 2, koji će omogućiti Rusiji da zaobiđe Ukrajinu prilikom transporta plina u Europu, unatoč jačanju napetosti u regiji.

Kritičari navode da će izgradnjom plinovoda Njemačka i Europa postati previše ovisne o ruskim energentima.

Berlin snažno podržava taj projekt, koji bi trebao biti završen 2019. godine.

Američki veleposlanik pri EU prošlog je mjeseca upozorio da bi SAD mogao poduzeti mjere kako bi spriječio izgradnju plinovoda Sjeverni tok 2, kojim će se ruski plin slati u Europu.

“SAD ima nekoliko alata i još nismo iskoristili sve alate koji bi mogli bitno potkopati, ako ne i zaustaviti, taj projekt”, rekao je Gordon Sondland.

Kritike iz SAD-a

Sondland je kazao kako se SAD nada snažnom otporu tom projektu, jer ovisnost o ruskoj energiji nije dobra dugoročna geopolitička odluka, s čime se slažu i EU, i države članice.

Poljska i Ukrajina strahuju da će izgubiti naknade za tranzit ruskog plina preko svojeg teritorija.

Predsjednik SAD-a Donald Trump je kritizirao projekt na summitu NATO-a u srpnju, kazavši da je Njemačka pod “potpunom kontrolom” Moskve, na što je njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas odgovorio kako svi argumenti američkog lidera nemaju veze s istinom i kako Njemačka ni na koji način nije ovisna o Rusiji.

Izvor: Agencije