Evropski sud podržao zabranu nošenja nikaba

Evropski sud za ljudska prava presudio je u korist Francuske u slučaju zabrane nošenja nikaba u toj zemlji.

U obrazloženju sudske odluke navedeno je da Francuska nije prekršila niti jednu tačku Evropske konvencije o ljudskim pravima, prenosi Anadolija.

AI: Veoma negativna odluka

Odluka Evropskog suda za ljudska prava o zabrani nošenja nikaba u Francuskoj poručuje ženama da nemaju pravo na slobodno izražavanje vjerskih uvjerenja u javnosti te je veoma negativna odluka, saopćio je u utorak Amnesty International, prenosi Anadolija.
“Obrazloženje suda uznemirava sve one koji cijene slobodu izražavanja. Ukoliko se ova odluka pojednostavi, ona bukvalno poručuje – ‘ne možete nositi nikab jer on uznemirava druge ljude'”, ističe u saopćenju AI-ja.
U saopćenju se podcrtava i to što na odluku Evropskog suda za ljudska prava nema prava žalbe.
“Sve i da se zabrana slobode izražavanja ili izražavanja vjerskih uvjerenja pokaže ispravnom, AI vjeruje da francuski zakoni nisu ni potrebni, niti ispravni. AI poziva sve relevantne institucije i zvaničnike da zabrane ovu vrstu diskriminacije”, ističe se u saopćenju.

Slučaj je pokrenula 24-godišnjakinja porijeklom iz Pakistana, koja je tvrdila da je zabrana nošenja nikaba i hidžaba, odnosno vela, u javnosti prekršila njenu slobodu vjere i izražavanja.

Problem i rasprave o pitanju nošenja hidžaba i nikaba u Francuskoj traju već četvrt stoljeća.

Pojava problema žena koje nose nikab i hidžab u Francuskoj vezuje se za prvi takav slučaj koji se 1989. godine desio u sjeveroistočnoj regiji Vosges, kada je nekoliko studentica koje nose iranski nikab osvanulo na naslovnici jednog dnevnog lista. Novine su tu pojavu okarakterizirale kao “problem integracije”.

Iste godine su i tri studentice u Oisei udaljene iz škole zbog toga što su nosile hidžab, odnosno maramu. Ovaj slučaj je prvi put izazvao rasprave između zagovornika poštivanja ljudskih prava i zagovornika strogog sekularizma.

Društveni problem

Devedesetih godina prošlog vijeka ta tema se često pojavljivala u francuskim medijima i javnosti, a od 2000. nadalje je prerasla u općedruštveni problem.

Francuski sud je 17. marta 2004. godine Odlukom o zabrani nošenja hidžaba i drugih vjerskih simbola u osnovnim i srednjim školama uzburkao muslimansku zajednicu u zemlji i šire.

Francuska vlada tvrdi da se ta odluka ne odnosi isključivo na muslimansku zajednicu, već da se u školama zabranjuju nošenja i upotrebe simbola svih vjerskih zajednica.

Muslimanska zajednica u Francuskoj je najmnogobrojnija u Evropi, a brojni analitičari tvrde da je upravo tom odlukom udaren temelj pojavi islamofobije u Francuskoj i Evropi.

Po dolasku socijalista na vlast u Francuskoj zabrane nošenja hidžaba u školama su proširene i na roditelje. U martu 2012. godine bivši francuski ministar obrazovanja Luc Chantel je potpisao odluku o zabrani ulaska u škole i za majke učenika koje nose hidžab ili maramu.

Nakon brojnih pritužbi na ovu odluku, Vrhovno sudsko vijeće Francuske je naložilo da se u skladu sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti ova odluka preinači iz obavezne uredbe u savjetodavnu mjeru, ali je upravama škola ostavljena mogućnost da mogu od pokrivenih roditelja tražiti skidanje marame.

Novčana kazna

Hidžab i nikab su protekle decenije postali općedruštveni problem u Francuskoj. Francuska policija u Nantesu je 2010. godine izrekla novčanu kaznu ženi koja je vozila sa nikabom, a pod obrazloženjem da predstavlja opasnost po sigurnost saobraćaja.

Tadašnji ministar unutrašnjih poslova Francuske Brice Hortefeux je potom izjavio da bi suprugu kažnjene žene Liesu Hebbadju trebalo oduzeti francusko državljanstvo zbog poligamije.

Ovaj slučaj je izazvao brojne rasprave u zemlji, a vlada tadašnjeg francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja je 2011. godine zabranila nošenje nikaba na svim javnim mjestima.

Istraživanja Udruženja za borbu protiv islamofobije u Francuskoj (CCIF) pokazuju da je ova zabrana dodatno povećala pojavu islamofobičnih incidenata u zemlji. Izvještaj o islamofobiji tokom 2012. godine ukazuje na to da je broj napada u odnosu na prethodnu godinu povećan za čak 57,4 posto, a da je broj antiislamskih napada u stalnom porastu od 2005. godine do danas.

U istom izvještaju se navodi da je tokom 2012. godine 40 džamija i 51 islamski institut bio meta napada islamofoba. Navodi se, također, da je više od 77 posto napada za metu imalo pokrivene žene.

Izvor: Agencije