Federacija BiH: Administracija protiv novorođenčadi

Svakom šestom paru u Bosni i Hercegovini jedina nada da će dobiti dijete je biomedicinski potpomognuta oplodnja. Međutim, da li će biti u toj prilici zavisi i od političke situacije, odnosno u kojem bh. entitetu žive.

U Republici Srpskoj to je pitanje zakonski uređeno i parovi imaju pravo na dva pokušaja o trošku zdravstvenog osiguranja, dok su u Federaciji Bosne i Hercegovine i dalje prepušteni sami sebi. Adela Čomić ima 30 godina, a posljednjih šest ona i suprug pokušavaju dobiti dijete.

“Situacija, ako bih je u nekoliko riječi opisala, to bi bilo prvo beznađe. A onda nakon toga – potpuna zaokupljenost”, kaže.

Cijeli život se pretvara u nastojanje da se beba dobije. Kada su iscrpili sve druge mogućnosti, ostala im je vantjelesna oplodnja. U Federaciji, za razliku od RS-a i država u okruženju, parovi ne mogu računati na pomoć iz budžeta. Jedan pokušaj košta i do 4.000 eura i često nije dovoljan.

“Pored svih problema koje neplodni parovi imaju, počevši od psihološkog pritiska, vlastitog okruženja, porodice, finansijskog… tu je i naša divna birokratija, koja se pobrinula da se čovjek ne može liječiti u ovoj državi, bez obzira što uredno plaća doprinose za zdravstveno osiguranje. Pardon, u entitetu”, govori Adela Čomić, članica Udruženja Djeca.

Podrška u Parlamentu

U Federaciji desetak klinika radi biomedicinski potpomognutu oplodnju, ali još nema zakona koji tu oblast uređuje. Početkom juna nije dobio podršku u federalnom Parlamentu, a i u drugom pokušaju, mjesec dana kasnije, prošao je slično.

“Mi ćemo zakon vratiti u proceduru onog trenutka kada bude imao političku podršku, odnosno kada njegov značaj bude prvi, odnosno jedini i osnovni argument”, navodi Zlatan Perišić iz federalnog Ministarstva zdravstva.

Novinarka Al Jazeere Nataša Krstin, koja se javila iz Sarajeva, ističe kako u ovom trenutku zakon nema neophodnih 50 glasova za prolaz.

“Članovi Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine protive mu se iz verskih razloga, dok, s druge strane, pozicija Stranke demokratske akcije nije sasvim jasna”, dodaje.

Manji dio zastupnika SDA podržao je zakon. Među njima i Irfan Ajanović. Ostali su bili ili uzdržani ili odsutni u trenutku glasanja.

“Bili su podijeljeni jer nismo do glasanja dobili ono što smo tražili od predlagača, a to je da nam se kaže kako će se vršiti kontrola onoga što se uvezlo kad su u pitanju sjemena. Jer, jedan davalac u Holandiji, primjera radi, može dati svoje sjeme na tri mjesta. Može se desiti da se, nakon 20 ili 30 godina, dese i brakovi”, govori Ajanović.

Stav struke

Zastupnici žele čuti i mišljenje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini o oplodnji u kojoj donator nije supružnik, nego treća osoba. To je mišljenje IZ već iznijela tokom javne rasprave o zakonu, čijem su neusvajanju doprinijele i stranke HDZ 1990 i Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine. Struka, s druge strane, kaže da je zakon dobro koncipiran – i neophodan.

“Ja ne vidim razlog da se zakon ne usvoji, a da se onda, tokom vremena, koriguje sve što se ukaže kao problematika, kao nepravilnost i tome slično”, ističe specijalista ginekolog-endokrinolog Muhamed Hadžiomerović.

Sve dok zakona nema, vlada haos, navodi Hadžiomerović. Klinike su, kaže, praktično amnestirane od grešaka, a pacijenti nezaštićeni. I dok se u izbornoj godini političari preračunavaju, pravo na zasnivanje porodice ostaje samo upisano kao jedno od osnovnih ljudskih prava u Ustavu Bosne i Hercegovine.

Izvor: Al Jazeera