Oglasi

Federalizacija BiH ne znači i formiranje trećeg entiteta

Jednostrane inicijative poput referenduma u bh. entitetu Republika Srpska sigurno neće dovesti do stabilizacije - baš nasuprot, kaže hrvatska zastupnica u Evropskom parlamentu.
Dubravka Šuica: Iako je BiH komplicirana država, ne znači da ne može biti i funkcionalnaNikola Ćutuk / Pixsell

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica, izabrana na tu dužnost s liste Hrvatske demokratske zajednice u drugom mandatu, kao poseban zadatak ima praćenje europskog puta Bosne i Hercegovine te Kosova.

Za Al Jazeeru govori o odnosima u regiji, ključnim prioritetima hrvatske politike u jugoistočnoj Europi, ali i situaciji u Bosni i Hercegovini. Po njenim riječima, "Bosna i Hercegovina jeste komplicirana država, ali to ne znači da ne može biti i funkcionalna". Ključnim problemom te države vidi "unutarnja politička previranja i utjecaje Rusije i Turske", a za predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika vjeruje da će razumjeti kako "jednostrane inicijative [poput referenduma o Danu RS-a sigurno neće dovesti do stabilizacije, nego nasuprot".

  • Nedavno ste ponovno izabrani za potpredsjednicu Odbora za vanjske poslove EP-a, što je veliko priznanje za hrvatsku delegaciju. Kao jedno od područja djelovanja naveli ste stanje u jugoistočnoj Europi, za čije narode tvrdite kako su skloni Europskoj uniji, no da je potrebno i iskreno opredjeljenje njihovih političkih lidera. Na koga konkretno mislite, odnosno tko je od lidera neiskren na europskom putu?

- Drago mi je da sam na polovici mandata, kada se preslaguju pozicije u odborima, ponovno izabrana za potpredsjednicu Odbora za vanjske poslove EP-a. Upravo je taj odbor najvažniji u Parlamentu, a nama je to šansa da budemo u toku i utječemo na donošenje odluka u vezi sa susjedstvom. Stanje u jugoistočnoj Europi, posebice u Bosni i Hercegovini, smatram hrvatskim vanjskopolitičkih prioritetom. Sjetimo se da je prvi posjet inozemstvu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića bio upravo službeni posjet Bosni i Hercegovini. Svakako je potrebno iskreno opredjeljenje političkih lidera zemalja jugoistočne Europe, s obzirom da oni predstavljaju građane koji jesu zainteresirani i skloni EU.

  • Zapadni Balkan uvijek je bio područje na kojem su se preplitali razni interesi, a u posljednje vrijeme pojedine su države (Srbija, Crna Gora, Makedonija) pod velikim utjecajem Rusije. Kako EU može uvjeriti i narode i lidere da su eurointegracije možebitno bolje rješenje nego euroazijske integracije?

- Uvijek naglašavam da je članstvo u EU jedini način ujedinjavanja i prosperiteta zemalja jugoistočne Europe, ili takozvanog zapadnog Balkana. Nedavno je u EP-u održana rasprava o ruskim i turskim utjecajima na Balkanu. Sigurno je da u nedostatku europskog angažmana ostale države pretendiraju na povećavanje utjecaja na tom prostoru. Stoga je ovo šansa Europi da se konsolidira kao akter na Balkanu. No, potrebno je dvoje za tango, stoga se očekuje i iskreni angažman zapadnobalkanskih zemalja pri provođenju potrebnih reformi.

  • Obnašate i dužnost potpredsjednice Izaslanstva za odnose s Bosnom i Hercegovinom te Kosovom. Od izbora do izbora, od referenduma do nekog drugog referenduma, koji se najavljuje, politička situacija u Bosni i Hercegovini konstantno je komplicirana. Koje su, po Vama ključne, opasnosti koje prijete Bosni i Hercegovini? I jesu li baš svi akteri u vrhu političke scene iskreno opredijeljeni ulasku u EU?

- Iako je Bosna i Hercegovina komplicirana država, ne znači da ne može biti i funkcionalna. Najveći su problem unutarnja politička previranja i svjesni smo da postoje utjecaji ostalih zemalja, poput Rusije i Turske. Također su prisutne i neke pretenzije koje ciljaju na potkopavanje ravnopravnosti svih triju naroda. Želim naglasiti da Hrvati još uvijek nemaju sva prava koja im pripadaju prema propisima, pa i prema samome Daytonu.

  • Nedavno je u EP-u usvojeno Izvješće o napretku Bosne i Hercegovine. Tretirano je i pitanje referenduma i proslave Dana RS-a te ocijenjeno kao 'teška povreda Dejtonskog sporazuma i napad na pravosuđe i vladavinu prava'. Zbog istih razloga, predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku američke vlasti uvele su sankcije. Hoće li i može li isto učiniti i EU?

- Izvješće je izradio naš kolega zastupnik Cristian Dan Preda i smatram da je napravio odličan posao. Većina je naših amandmana usvojena. Što se tiče referenduma, jednostrane inicijative sigurno neće dovesti do stabilizacije, baš nasuprot. Vjerujem da će to i Milorad Dodik razumjeti.

  • Zajedno s drugim kolegicama iz Europske pučke stranke koje dolaze iz Hrvatske zalažete se za reformu Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini, koja uzima načela federalizma, decentralizacije i legitimne zastupljenosti svih konstitutivnih naroda. Možete li konkretno obrazložiti takav zahtjev?

- Već su i rezolucije o Bosni i Hercegovini iz 2014. i 2015. godine sadržavale odredbe o načelima federalizma, decentralizacije i supsidijarnosti. Potrebno ih je poštovati i provoditi kako bi se uvjerena da se moraju provoditi u Bosni i Hercegovini kako bi se osigurala jednaka prava za sva tri naroda. Nužno je u Bosni i Hercegovini urediti na načelu federalizma, a posebno treba voditi računa o legitimnom predstavljanju naroda, s obzirom na dosadašnje slučajeve preglasavanja Hrvata.

  • Na koji način bi bila potpuno poštovana načela federalizacije? Je li to priča o trećem entitetu, koja se baš ne sviđa bošnjačkim političarima?

- Poštivanje načela federalizacije ne znači automatski i formiranje trećeg entiteta. Važno ja da i Hrvati dobiju TV kanal na hrvatskom jeziku i sve što im po zakonima pripada.

  • Političari u Bosni i Hercegovini vrlo se često znaju hvaliti kako je u posljednjih godinu ili dvije na europskom putu te države učinjeno više nego za proteklo desetljeće, no građani baš i ne vide konkretne rezultate toga napretka. Dijelite li i Vi optimizam bh. političara i u kojem smjeru treba djelovati da i sami građani osjete boljitak?

- Nitko ne tvrdi da je pristupanje EU jednostavan proces. Hrvatskoj je trebalo desetljeće. Međutim, imajući na umu da je upravo ostavština komunizma jedna od "kočnica" reformama i razvoju, smatram da ne bi bilo mudro ponovno se okretati takvim vrstama režima.

  • Vrlo često ukazujete na činjenicu po kojoj ni nakon šest godina građani Mostara još uvijek nemaju mogućnost upotrijebiti svoje demokratsko pravo i izabrati svoje lokalne predstavnike. Koji koraci se moraju poduzeti da ti izbori prestanu biti predmet političke trgovine i tko može pomoći da građani Mostara konačno izađu na birališta?

- Kao što je i navedeno u usvojenom izvješću EP-a: "... žali što nakon šest godina, Mostarci još ne mogu ostvariti svoja demokratska prava kojima biraju svoje lokalne predstavnike, zbog kontinuiranog neslaganja između političkih lidera; poziva na brzu provedbu rješenja Ustavnog suda o Mostaru, promjenama u izbornom zakonodavstvu i Statutu grada; (...) žali što se ne provodi veliki broj odluka Ustavnog suda, uključujući i Odluku o poštivanju temeljnih demokratskih prava građana Mostara da glasaju na lokalnim izborima; poziva na brzu provedbu svih tih odluka..."

Dakle, potrebno je provoditi sudske odluke.

  • Po Vašem stajalištu, zapadnom Balkanu mogla bi se dogoditi 'daljnja regresija demokracije'. U čemu se očituje regresija demokracije i kako je zaustaviti te okrenuti u suprotnom smjeru?

- Zapadni Balkan je strateška regija, u kojoj je očit sve veći utjecaj Rusije, nedovoljni politički dijalog i sve veći socioekonomski problemi. Regresiji demokracije doprinosi i nedovoljna sloboda medija, sve veća etnička polarizacija u Bosni i Hercegovini i nacionalistička retorika.

  • Normalizacija odnosa Srbije i Kosova ključna je za obje strane u procesu eurointegracije i to uporno ponavljaju i iz EU-a i Europske komisije. No, čini se da su ti odnosi još daleko od normalnih. Radi li se, iz Vašeg kuta gledanja, o doista nepomirljivim stavovima Beograda i Prištine i kako ih pomiriti?

- Smatram da se proces normalizacije između Beograda i Prištine mora nastaviti u dobroj vjeri, gdje obje strane moraju primijeniti ugovorene obveze.

  • Osim s Kosovom, Srbija ima dosta otvorenih pitanja i s Hrvatskom, a i 'posebne veze' s RS-om, čime često otvara sporove i s Bosnom i Hercegovinom. Što u odnosima s Hrvatskom, a što u odnosima s Bosnom i Hercegovinom mora učiniti Srbija, ali i suprotne strane, da se tenzije svedu na minimum?

- Srbija, kao zemlja kandidatkinja, trebat će riješiti bilateralna pitanja s Hrvatskom, kao što je naprimjer Hrvatska rješavala sa Slovenijom. Potrebno je riješiti pitanja granica, nestalih osoba, povrata kulturnog blaga, statusa hrvatske manjine, sukcesije, pravosudne suradnje ili takozvane regionalne univerzalne jurisdikcije. Na Odboru za vanjske poslove EP-a predstavljen je nacrt izvješća o Srbiji u kojem je pohvaljen napredak Srbije u poglavljima 23. i 24. koja su ključna za daljnji nastavak pregovora. Međutim, preostaju problemi u područjima vladavine prava, gdje neovisnost pravosuđa još uvijek nije zaživjela u praksi, kao i korupcija i organizirani kriminal koji su i dalje prepreka ekonomskom i socijalnom napretku. Upravo rješavanje ovih problema može pridonijeti rješavanjima regionalnih i bilateralnih pitanja.

  • Prije nekoliko dana stigla je potvrda o ukidanju troškova roaminga u članicama EU-a, o čemu ste izvijestili javnost u Hrvatskoj. Koje prednosti hrvatskim potrošačima donosi ta promjena i mogu li se u skoroj budućnosti sličnoj mjeri nadati i države koje nisu članice Unije (konkretno mislim na Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Srbiju, Makedoniju...)?

- Niže veleprodajne cijene za posljedicu će imati i niže cijena za potrošače. Troškovi roaminga za potrošače u EU potpuno će se ukinuti 15. lipnja 2017. godine, što će omogućiti istu cijenu za pozive i prijenos podataka preko granice kao i kod kuće. Za države za koje pitate, bitno je da što prije ostvare europski put, kako bi mogle uživati europske povlastice.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.