Festival hrvatske kulture u Francuskoj

U pariškom Musee Rodin bit će postavljeno 13 skulptura Ivana Meštrovića (Pixsell)

Piše: Nada Salom

Samo Pariz je dostojan Rima; samo je Rim dostojan Pariza – slogan je uz činjenicu da francuska prijestolnica ima samo jedan grad pobratim – Rim.

Gradova partnera ima četrdesetak, a njegovo ime personifikacija je čarolije koja je oduvijek privlačila umjetnike iz cijelog svijeta.

Posebno Montmartre (18. arondisman, desna obala) sa bazilikom Sacre-Coeur, kvart u kojem mnogi slikari imaju ateljee, kao i Montparnasse (14. arondisman, lijeva obala), poznat, također, po umjetničkim ateljejima, koncertnim dvoranama i kafeima.

Posjetilaca kao na Olimpijadi

Kada je čuveni slikar, grafičar i kipar Pablo Picasso proglašen počasnim građaninom Pariza 1971. godine, grad svjetla, kulture, mode, zaljubljenih, romantike, provoda i sjajne  kuhinje bio je domaćinom izložbe „Umjetnost na tlu Jugoslavije od prahistorije do danas“.

Njeno nastajanje nezaobilazno je vezano za ime dr. Side Marjanović, odnosno za njen angažman u UNESCO-u, kako bi uopće došlo do najveće i najposjećenije izložbe koja je ikada organizirana na tlu bivše Jugoslavije. Postavljajući je u Parizu, Miroslav Krleža je kao centralnu figuru stavio bosanski bogumilski stećak.

Nakon Pariza izložba se preselila u sarajevsku „Skenderiju“, gdje je ostala čak sedam mjeseci. Kako se nedavno prisjetio Nedo Mahić, legenda bh. turizma, za vrijeme njenog održavanja, svi smještajni i transportni kapaciteti su bili rasprodani, a broj prodanih ulaznica na izložbi bio je vrlo blizu broja prodanih ulaznica za Olimpijske igre u Sarajevu.

Sva ova priča, s nešto nostalgije, vezana je uz početak velike francusko-hrvatske manifestacije „Croatie, la voici! – Festival de la Croatie en France!“ (Hrvatska, ovdje! – Festival Hrvatske u Francuskoj!), koja će trajati nepuna četiri mjeseca. 

Održava se u okviru tzv. Kulturne sezone koja od 1985. ugošćuje zemlju partnera, a Hrvatska je prva zemlja jugoistočne Evrope kojoj je pružena ova izvanredna prilika.

Program „Croatie, la voici!“ nastao je u saradnji sa više od 30 najznačajnijih kulturnih institucija, a prema pisanju hrvatskih medija „vidljiva je glavna namjera dviju izbornica, Seadete Midžić (ataše za kulturu u Veleposlanstvu RH u Parizu) i Isabelle Delage (Francuska) da Hrvatsku predstave kao zemlju bogate kulturne baštine i kreativnih suvremenih potencijala“.

Ističe se, također, da je Festival izuzetna prilika za predstavljanje Republike Hrvatske i njene jedinstvenosti, kao i raznolikosti u evropskim okvirima.

„S tim ciljem iskorišteni su svi raspoloživi načini da se mobiliziraju ideje i projekti koji će doprinijeti vidljivosti Festivala, u rasponu od glazbe, stripa i dizajna do filma, književnosti, vizualnih umjetnosti, baštinskih projekata, plesa, kazališta…“

Ono što je isto tako bitno jeste činjenica da je, osim programa Festivala, prepoznata i vrijednost dugoročnih saradnji koje će ovim događanjima biti potaknute.

Svjetska izložba 1900.

No, vratimo se još malo u prošlost prije nego što spomenemo neke od brojnih sadržaja „Hrvatske u Francuskoj“.

Nezaobilazna je daleka 1900. godina i Exposition Universelle u Parizu, jubilarna svjetska izložba povodom 100. godišnjice Francuske revolucije, koja je trebalo da istovremeno pokaže dosege jednog prošlog stoljeća i bude podstrek stoljeću koje dolazi. Ostala je zabilježena i kao promocija novog stila u umjetnosti – Art Nouveau.

Izložba je trajala od 15. aprila do 12. novembra, a obišlo je preko 50 miliona posjetilaca. Pariz je tim povodom dobio Eiffelov toranj, pa Gare de Lyon (kolodvor Lyon), Gare d'Orsay (danas Muzej d'Orsay), Most Alexandra III, Grand Palais, La Ruche i Petit Palais, prvu liniju metroa, a kao novost prikazan je zvučni film, pokazane pokretne stepenice, prezentirana instant supa, a Rudolf Diesel izložio je svoj motor na dizelski pogon…

I Bosna je imala svoj paviljon. Projektovao ga je Carlo Panek 1899. „sa očitom namjerom da se već paviljonom oslikaju karakteristične etape kulturnog razvoja zemlje. Iako je to sklop graditeljskih oblika iz različitih epoha, u cjelini dominiraju oblici islamske umjetnosti, što je stvarna potvrda da su tadašnji arhitekti pseudoorijentalni umjetnički izraz smatrali autentičnim i istinskim produktom ovog podneblja“.

Unutrašnjost su uredili i oslikali čuveni bečki secesionisti Alojz Kaufman i Alfonso Mucha, koji je kreirao i plakat sa motivom djevojke u narodnoj nošnji i „sa predmetima visokog zanatlijskog umijeća“.

Učestvovanje Kraljevine Srbije na Svjetskoj izložbi 1900. bilo je drugo predstavljanje u Parizu. Po nacrtima arhitekte Milana Kapetanovića u Rue des Nations, na obali Sene, sagrađen je paviljon u srpsko-vizantijskom stilu.

„Na ovoj izložbi Srbija je pokazala svoje najbolje lice i širom otvorila vrata u Evropu na početku XX veka.“ Posebnu pažnju na izložbi je izazvala domaća radinost, a pirotski ćilimi su od tada stekli svjetsku slavu.

Kako je ostalo zabilježeno, a i danas se citira, na Svjetskoj izložbi u Parizu 1900. godine školstvo „ondašnjih kraljevina Hrvatske i Slavonije bilo je predstavljeno u I. skupini Uzgoj i nastava, s predmetima za obuku te učeničkim radovima, izloženima u studijskom kabinetu. Namještaj za tu prigodu su izradili učenici Kraljevske zemaljske obrtne škole u Zagrebu po nacrtima arhitekta Hermana Bollea, a činile su ga tri vitrine, komoda, stol, dvije stolice, okviri za slike, te školovid na kojem je prikazano stanje školstva u Hrvatskoj i Slavoniji“.

Kraljevska zemaljska vlada dobila je za predstavljanje hrvatskoga školstva najviše odlikovanje izložbe Grand Prix.

Meštrović u Muzeju Rodin

Ovogodišnja „Croatie, la voici!“ službeno je započela 12. septembra prijemom u francuskom Ministarstvu kulture, gdje su se susrele hrvatska ministrica kulture Andrea Zlatar i francuska ministrica kulture Aurelie Filippetti. Razgovarale su o saradnji na pojedinim projektima.

Od onog što će u Parizu i gradovima širom Francuske biti prezentirano (45 lokacija, 60 događaja) teško je  izdvajati pojedine sadržaje.

Ipak, u Musee Rodin bit će postavljeno 13 skulptura Ivana Meštrovića, „Micheangela 20. stoljeća“. Izložba otkriva veze Meštrovića i Rodina kroz dijalog njihovih najznačajnijih radova, kao i korespondenciju, te Meštrovićeve pisane uspomene na Rodina.

Kako ističu izvještači, jedan od najuglednijih festivala u Francuskoj u fokus stavlja i rad Mladena Stilinovića (Galerija GB Agency), koji je svojevremeno svijetom pronio slavu ondašnjeg konceptualizma.

Od devetog oktobra u Muzeju Cluny bit će izloženo četrdesetak remek-djela srednjovjekovne umjetnosti iz hrvatskih riznica. Autor izložbe je dr. Nikola Jakšić.

Apoksiomen kod Mona Lise

Brončani kip Apoksiomen (slučajno otkriven devedesetih godina pod morem, nedaleko od Lošinja), koji je postao svjetska senzacija, bit će u izložen u Louvreu, kao jedan jedan od centralnih događaja Festivala.

U Galerie Denise Renée bit će upriličen hommage Ivanu Picelju, jednom od najznačajnijih hrvatskih umjetnika 20. stoljeća, koji je još od kasnih 50-ih godina prošlog stoljeća izlagao u ovoj galeriji. Izložbu će pratiti i projekcija filma „Nove tendencije“, autorice Ane-Marije Habjan, koji će dodatno kontekstualizirati njegov rad.

Tu je i izložba zagrebačkog dizajnera Borisa Bućana, čija se djela nalaze i u kolekcijama pariških muzeja.

U programu se navodi da je Festival Est-Ouest, koji se od 2008. održava u regiji Rhone-Alpes, pluridisciplinaran, s naglaskom na književnost, a među pozvanim su: Ivana Simić Bodrožić, Predrag Lucić, Slobodan Šnajder, Ivana Sajko, Srećko Horvat, Drago Roksandić, Dražen Katunarić, Igor Štiks, Daša Drndić…

Od izvedbenih umjetnosti pozvane su predstave „Broadcasting Shake your booty“, „Mrzim istinu“, „Room 100“, Sunčani grad“, dok će pregled filmskog stvaralaštva predstaviti Magdalena Petrović, uz prikazivanje odabranih filmova.

Hrvatsko društvo karikaturista gostuje na jednom od najpoznatijih i najdugovječnijih (ovogodišnji festival je 31. po redu) svjetskih festivala karikature u francuskom Saint Just le Martelu. Bit će predstavljeno blizu 100 radova 50 hrvatskih karikaturista.

Croatian everyday je naziv izložbe namještaja i predmeta za svakodnevnu upotrebu hrvatskih dizajnera.

Šestodnevni ciklus autorskog i eksperimentalnog filma, navodi se u programu Festivala, daje presjek filmova od 30-ih godina 20. stoljeća (Oktavijan Miletić), preko filmova Vlade Kristla, Mihovila Pansinija, Tomislava Gotovca, Ivana Martinca, Krste Papića, Ante Babaje, do filmova Ladislava Galete, Ivana Faktora, Dalibora Martinisa ili Ane Hušman.

Centre Pompidou bit će domaćin „Muzeju prekinutih veza“, koji su osmislili Olinka Vištica i Dražen Grubišić. Jedan od najuspješnijih međunarodnih projekata, koji je gostovao u gotovo cijelom svijetu, predstavlja se prvi put u Francuskoj.

Sa zanimanjem se očekuje i održavanje okruglog stola hrvatskih i francuskih književnika i filozofa na koji su pozvani Srećko Horvat, Slobodan Šnajder, Miljenko Jergović, Igor Štiks, Dubravka Ugrešić.

Izvor: Al Jazeera