Franjevci liječe dušu Srebrenice

Srebrenica, Izložba, Umjetnička kolonija
'Svi su eksponati nastali kako bi se udahnuo novi umjetnički i kulturni život Srebrenici', kaže Mutapčić (Ustupljeno Al Jazeeri)

Franjevački samostan u “gradu soli” u predbožićnom je i blagdanskom ambijentu. Slično je, primjećujemo, i raspoloženje posjetilaca, koji uz nesvakidašnji i znatno topliji vjetar decembarske noći žure ka ulazu objekta smještenog u tuzlanskoj Franjevačkoj ulici.

Na ulazu topla dobrodošlica, a onda, nakon nekoliko koraka, nalazimo se u maloj, ali izuzetno aktivnoj Galeriji “Kristian Kreković”.

Na zidovima – Srebrenica. Slike iz Srebrenice. Njih ukupno 50. Slike koje, uz neizostavni bolni pečat najvećeg zla ispisanog u Evropi u posljednjih 70 godina, pozivaju na povjerenje i donose nadu u sretnije dane u gradiću na istoku Bosne i Hercegovine.

Slike su, objasnit će domaćini iz Franjevačkog samostana i tuzlanskog “Napretka”, nastale na Drugoj međunarodnoj likovnoj koloniji “Srebrenica 2017.”, održanoj krajem septembra ove godine.

Prije zvaničnog otvaranja izložbe u galeriji se čuju čuveni stihovi Maka Dizdara iz pjesme “Zapis o zemlji”. Potom, u izvedbi učenice Suzane Bako i studentice Nikoline Konte, slušamo i pjesmu “Neka te zagrli neko sretniji”.

Likovni izraz ideje o miru i pomirenju

Uz stihove pjesme listamo katalog, u kojem je Snježana Mutapčić napisala da je rad Druge međunarodne likovne kolonije “Srebrenica 2017.”, u organizaciji Župe presvetog srca Isusova Zvornik–Srebrenica, održan uz arheološke ostatke samostana i spomen-kapelu sv. Marije u Srebrenici, podignute povodom 700. godišnjice dolaska franjevaca u Bosnu (razdoblje između 1291. i 1991. godine).

Poziv za koloniju, saznat ćemo, upućen je akademski obrazovanim i afirmisanim umjetnicima iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine. Na poziv se odazvalo 16 umjetnika iz Zagreba, Osijeka, Vinkovaca, Ivankova, Srebrenice, Sarajeva, Visokog, Mostara, Tuzle, Širokog Brijega i Koelna.

Srebrenica, Izložba, Umjetnička kolonija
Domaćini su biranim riječima govorili o Srebrenici, izložbi, ali i franjevcima i njihovom doprinosu umjetnosti

“Njima je pružena mogućnost da slobodnim likovnim izrazom iskažu svoje ideje o miru i pomirenju putem umjetničkoga dijaloga, s nakanom da im radovi budu izlagani i da ostanu u trajnom posjedu Kolonije. Time je Srebrenica postala mjesto rađanja likovnih ideja, prilika za igru stvaranja i molitveni razgovor s Bogom, za druženje i dijalog te zajedničku putujuću izložbu, a sve sa željom da umjetnici svoja brižno rađena djela podare javnosti kao nešto novo i lijepo te da doprinesu duhovnoj i materijalnoj obnovi Srebrenice”, navodi Mutapčić.

Likovni radovi koji čine ovu izložbu, navodi se, osim estetskih i umjetničkih vrijednosti, predstavljaju prodajne eksponate darovane Koloniji kako bi se prikupila novčana sredstva za formiranje Franjevačkog međunarodnog centra za dijalog, mir i pomirenje u Srebrenici.

“Svi su eksponati nastali kako bi se udahnuo novi umjetnički i kulturni život tom gradu, a kojima će se pomoći u liječenju brojnih i dubokih rana srebreničke duše. Više od sedam stoljeća naši franjevci šire mir i dobro, istovremeno dijeleći sudbinu ove zemlje, potaknuti karizmom u duhu ‘vjerni Bogu, vjerni Bosni’, kako bi rekao provincijal fra Petar Anđelović, veliki čovjek i domoljub”, napisala je Mutapčić.

Načelo čuvanja svega stvorenog

Poštivajući načela čuvanja svega stvorenog, s ponosom je istaknuto da su fratri stoljećima čuvali kulturno-historijske i umjetničke baštine širom Bosne i Hercegovine.

Tome svjedoče i spomen-kapela sv. Marije u Srebrenici, franjevački muzeji, galerije, riznice, pinakoteke, knjižnice, arhivi, kolekcije, ali i njihove crkve, kapelice i samostani.

Domaćini su biranim riječima govorili o Srebrenici, izložbi, ali i franjevcima i njihovom doprinosu umjetnosti.

Naglašeno je i da su prijateljstva franjevaca i umjetnika urodila vrlo značajnim plodovima za obogaćenje bh. baštine i likovne produkcije, jer su značajno poticali rad umjetnika i nastanak brojnih djela sakralne i svjetovne umjetnosti u Bosni i Hercegovini, o čemu svjedoči i ova izložba.

Fra Joso Oršolić, upravnik Župe Zvornik–Srebrenica i utemeljitelj Franjevačkog međunarodnog centra za dijalog, mir i pomirenje, poručio je da Srebrenica nije samo mjesto stradanja nego i mjesto nade i boljeg života. Tome želi doprinijeti i ova izložba, u čijem su radu učestvovali prijatelji i akademski umjetnici, koji su svojim djelima progovorili o Srebrenici.

Joso Oršolić, Srebrenica, Izložba, Umjetnička kolonija
Joso Oršolić poručio je da Srebrenica nije samo mjesto stradanja, nego je i mjesto nade i boljeg života

“U ovome trenutku Bosni i Hercegovini su najviše potrebni mir, pomirenje, dijalog i međusobno razumijevanje. Naše molitve obavljamo u kapeli u Srebrenici jer trenutno nemamo župne crkve, a nadamo se da ćemo je uskoro dobiti u Zvorniku. Na području srednjeg Podrinja trenutno imamo upisanih 211 katolika, a ja se nadam da ih ima i više”, dodao je on.

Likovna kolonija za novu, svjetliju stranicu

Izrazio je nadu da će mir doći u srca i živote ljudi, a posebno na prostorima srednjeg Podrinja.

Šesnaest umjetnika, naglasio je, koji su boravili u Srebrenici sedam dana ne samo da su stvarali svoja djela nego su pokazali i zanimanje za sve bogatstvo koje ovo područje ima.

“Uz stradanje, gdje svi izražavamo pijetet prema žrtvama rata, umjetnici su bili u prilici da se upoznaju i s poviješću Srebrenice. Trebamo znati da su franjevci 1291. godine došli u Srebrenicu i otad imaju svoje temelje na ovom području. Također očekujemo da Srebrenica dobije i Franjevačku ulicu, po uzoru na još neke gradove”, kazao je Oršolić.

Očekivanja i nadanja, ali i želje za više osmijeha u budućnosti prevladavali su u Galeriji “Kristian Kreković”.

Posebna su očekivanja za podrinjski gradić, koji je nekad širom svijeta bio poznat po mineralnim i ljekovitim vodama, rudnicima i nepreglednim šumama.

U duhu Bosne, još jedna čuvena pjesma Maka Dizdara, “Modra rijeka”, čula se na kraju otvaranja izložbe u nadi da će likovna kolonija u sljedećim godinama okrenuti jednu novu i svjetliju stranicu u Srebrenici.

Izvor: Al Jazeera