Generalni štrajk blokirao Kataloniju, Madrid priprema odgovor

Gradska policija priopćila je kako je 700.000 ljudi izašlo u utorak na ulice Barcelone kako bi prosvjedovali protiv policijskog nasilja tijekom zabranjenog referenduma o neovisnosti Katalonije.

Diljem Katalonije blokirane su autoceste i zatvorene škole.

U čitavoj su regiji Katalonci na više skupova prosvjedovali i pozivali EU da intervenira u sve žešćem sporu između separatističkih katalonskih lidera i Madrida, prenosi Tanjug od agencije AFP.

U Barceloni su bile zatvorene stanice podzemne željeznice, neke od glavnih prometnica blokirane, a državni su službenici obustavili rad nakon što je više od 40 sindikata i udruga pozvalo na opći štrajk zbog kršenja prava i sloboda tijekom policijske akcije u sprječavanju katalonskog referenduma.

Od obustava rada, prethodno najavljenih kao opći štrajk, distancirali su se najveći sindikati, a zahvatile su javni sektor, javni promet i osnovne službe, javlja Reuters.

Kralj Filip: ‘Nedopustivo odsustvo lojalnosti’

Prosvjedovali su i lučki radnici ispred regionalnog sjedišta vladajuće španjolske Narodne stranke.

Prosvjedi su bili zakazani i ispred škola korištenih kao birališta na kojima je policija primijenila silu kako bi pokušala spriječiti da se održi glasovanje na referendumu u nedjelju.

Kako navodi Reuters, na drugim mjestima, međutim, odgovor na poziv na opći štrajk bio je neravnomjeran, s obzirom na to da su neke radnje, samoposluge i kafići bili otvoreni.

Oglasio se i španjolski kralj Filip, koji je u utorak u obraćanju naciji poručio da je aktualna situacija u Kataloniji “vrlo ozbiljna”.

Dva dana nakon održanog referenduma o neovisnosti u toj španjolskoj regiji kralj je kazao da su katalonski čelnici prekršili zakone države i pokazali “nedopustivo odsustvo lojalnosti”, prenosi Reuters.

Istodobno, potpredsjednica španjolske vlade poručuje iz Madrida kako su pripremljene sve zakonske mjere ako ovog tjedna katalonska vlada proglasi neovisnost te pokrajine.

Nakon referenduma, koji je Madrid ocijenio neustavnim, a na kojem se većina birača izjasnila za neovisnost, premijer Mariano Rajoy nalazi se pod pritiskom suprotstavljenih zahtjeva španjolskih stranaka.

Stranka centra Građani, koja je partner njegove vlade, traži pokretanje članka iz Ustava koji omogućuje središnjoj vladi preuzimanje kontrole nad Katalonijom. S druge strane, najveća oporbena stranka Španjolska socijalistička radnička stranka (PSOE) traži od Rajoyeve Narodne stranke dijalog s katalonskom vladom.

Ove tri stranke, od četiri najveće u parlamentu, protivile su se referendumu u Kataloniji te pozivaju na cjelovitost Španjolske.

Kriza bi mogla ugroziti stabilnost zemlje

“Radimo na mjerama koje će zaštititi narod Katalonije. Imamo spremne sve potrebne mjere i o njima razgovaramo s različitim političkim predstavnicima”, rekla je Soraya Sáenz de Santamaría, potpredsjednica Vlade, u obraćanju novinarima.

Ona je tako odgovorila na pitanje hoće li Vlada primijeniti članak 155. Ustava, što zahtijeva odobrenje apsolutne većine zastupnika u parlamentu. Prema tom članku, ako neka od 17 pokrajina ne ispunjava svoje obveze ili teško povrijedi interes Španjolske, Vlada može primijeniti mjere kako bi se prisilno provele obveze pokrajine.

Nakon što se sastao s dvojicom stranačkih lidera, koji su ga ranije podržali u vezi s pravom na održavanje referenduma, Rajoy je obećao da će razmotriti prijedloge Pedra Sáncheza iz PSOE-a i Alberta Rivere iz stranke Građani.

Nastavi li se neizvjesnost, katalonska kriza mogla bi ugroziti Rajoyev mandat, kao i političku stabilnost Španjolske. Njegova Narodna stranka ima manjinsku vladu i ovisi o potpori Građana, četvrte po veličini stranke u parlamentu, koja je nastala u Kataloniji na protivljenju pobornicima neovisnosti. Rajoy je prije godinu dana dobio novi četverogodišnji mandat.

Lijeva stranka Podemos, treća najveća u parlamentu, već je zatražila Rajoyevu ostavku. Španjolska se oporavlja od dugogodišnje gospodarske krize, pa bi katalonsko pitanje moglo ugroziti gospodarski rast, procijenjen na 3% ove godine.

Štrajk u cijeloj pokrajini

Od FC Barcelone do zaposlenika katedrale Sagrade Familije, a na poziv 40 sindikata i udruga, Katalonija je u općem štrajku, kojim upozorava na nedopustivo kršenje ljudskih prava i sloboda španjolske policije u pokušaju da spriječi održavanje referenduma o samoodređenju, prenose agencije.

U pokušaju španjolske policije da spriječi nedjeljno izjašnjavanje ozlijeđene su 893 osobe, od kojih četiri teško. Prema podacima katalonskih vlasti, glasovalo je 2,26 milijuna birača (od 5,3 milijuna s pravom glasa) i njih 90% izjasnilo se za neovisnost.

Štrajk će obuhvatiti luku i javni prijevoz, javna sveučilišta, Muzej suvremene umjetnosti, Palaču katalonske glazbe, a štrajkat će i zaposlenici vjerojatno najpoznatijeg spomenika – Gaudíjeve katedrale Sagrada Familia.

Štrajkat će i FC Barcelona te neće biti ni profesionalnog ni juniorskog treninga. Pridružit će im se i klubovi španjolske nogometne lige iz Katalonije.

Tu veliku mobilizaciju pratit će i različite manifestacije kojima Katalonci žele upozoriti na nedopustivost policijskog nasilja na referendumu o samoodređenju, a što je otvorilo najdublju krizu u Španjolskoj otkad je nakon smrti diktatora Francisca Franca 1977. u zemlji uspostavljen demokratski sustav.

Vlasti razmišljaju o proglašenju nezavisnosti

Vodstvo samoupravne pokrajinske vlade Katalonije, pokrajine u kojoj živi 16 posto Španjolaca, najavilo je da ozbiljno razmišlja o tome da proglasi neovisnost kad budu objavljeni konačni rezultati glasovanja.

Nakon uhićenja i pretraga glasačkih mjesta, pljenidbe materijala, zatvaranja mrežnih stranica i privođenja dužnosnika, organizacije koje zagovaraju neovisnost obećale su “trajnu mobilizaciju” katalonskog društva protiv “trajnih poniženja” koja im nanosi Madrid.

Gluha na te kritike, konzervativna španjolska vlada odgovara da se u Kataloniji “manipulira masama”, javljaju agencije. 

Katalonija se obratila i međunarodnoj zajednici tražeći pomoć da se “zajamče građanska prava” Kataloncima, a predsjednik Katalonije Carles Puigdemont u ponedjeljak je zatražio “međunarodno posredovanje” u sukobu s Madridom.

Španjolski premijer Mariano Rajoy na sastancima sa čelnicima drugih dviju stranaka, Socijalista i centrističke Ciudadanos, pokazao je spremnost da prouči prijedloge koje su dale druge stranke kako bi se odgovorilo na pitanje Katalonije, priopćeno je. 

Istoga dana Europska unija pozvala je Rajoya da pokrene dijalog, a Ujedinjeni narodi pozvali su da se provede istraga o nasilju na glasačkim mjestima.

U zemlji je sve dublji jaz i čini se da prelazi politički okvir. 

Rasprava u Evropskom parlamentu

Zastupnici u Europskom parlamentu (EP) u srijedu će raspravljati o situaciji u Kataloniji, gdje je policijsko nasilje obilježilo referendum o neovisnosti te španjolske pokrajine.

Na prijedlog triju glavnih političkih grupacija u EP-u – konzervativaca, socijalista i liberala – tema rasprave bit će “Ustav, pravna država i osnovna prava u Španjolskoj u svjetlu nedavnih događaja u Kataloniji”, potvrdio je Antonio Tajani, predsjednik EP-a.

Nije prihvaćena tema rasprave koju su predložili Zeleni, a koja je bila kritičnija prema vlastima u Madridu i podrazumijevala debatu o “policijskom nasilju nad mirnim građanima u Kataloniji”.

Odluka EP-a da izmijeni dnevni red i u njega uvrsti raspravu o Kataloniji uslijedila je nakon što je Europska komisija oprezno odstupila od svog rezerviranog stava prema katalonskoj krizi.

Jedna od najtežih kriza

AFP navodi da će rasprava Europskom parlamentu dati šansu da bude glasniji od drugih institucija Europske unije kad je riječ o krizi u Kataloniji, ali napominje da zastupnici neće glasovati ni o kakvoj rezoluciji nakon rasprave. 

Glasnogovornik Europske komisije Margaritis Schinas rekao je da, “iako referendum održan nije legalan prema Ustavu Španjolske, nasilje nikad ne može biti instrument politike”.

“Pozivamo sve uključene aktere da brzo prijeđu s konfrontacije na dijalog”, rekao je Schinas.

Katalonski regionalni parlament mogao bi narednih dana proglasiti neovisnost te bogate pokrajine nakon referenduma na kojem je 90% onih koji su izašli na glasačka mjesta podržalo neovisnost, podsjeća agencija Beta.

Izvor: Al Jazeera i agencije