Golišave fotografije djevojčica su roba na Facebooku

Piše: Sead Fadilpašić

Grupa pod nazivom “Najveće drolje osnovnih i srednjih škola” više ne postoji. Hiljade prijava Facebooku urodile su plodom, javila je agencija Patria.

Na toj stranici su u proteklim danima objavljene stotine fotografija razgolićenih djevojčica iz BiH, Srbije i Hrvatske, nakon čega su se u akciju suzbijanja ove vrste pornografije uključile i policijske institucije država.

Spominje se da su administratori prve grupe koja je obrisana najvjerovatnije iz Srbije, te je beogradski list Kurir tamošnjem MUP-u prijavio ovu stranicu. Kako je rečeno tokom dana, Federalna uprava policije ne namjerava postupati po službenoj dužnosti u ovom slučaju, piše Patria, prenosi portal Klix. 

Pomoćnik Ministarstva sigurnosti BiH Samir Rizvo je kazao da se ovdje radi o cyber kriminalu, naglasivši da je osoba koja je skupljala ove fotografije počinila krivično djelo. Prema njegovim riječima, policija bi trebala provesti istragu o ovom slučaju.

Nažalost, na Facebooku je nakon navedene grupe otvoreno još nekoliko sličnih.

Grupa je do zatvaranja sadržavala golišave slike tinejdžerki, često uz puno ime i prezime, godište i uvredljiv komentar, a za nekoliko dana skupila je više od 50.000 članova i objavila stotine fotografija.

Pripadanje i dokazivanje

Ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba prof. dr. sc. Gordana Buljan-Flander kaže za Al Jazeeru da djeca u toj dobi nisu svjesna dugoročnih posljedica svojih djela te da se cijelo društvo treba uključiti u rješavanje tog problema.

“Adolescenti imaju potrebu za pripadanjem i dokazivanjem. To je dio adolescencije, dio odrastanja. Da bi pripadale nekoj grupi, djevojčice se nađu da se slikaju. Sklone su rizičnim ponašanjima u toj dobi. Puno toga ide i u dio osjećaja besmrtnosti, da im se ništa ne može desiti”, kaže Buljan-Flander.

“Oni su orijentirani na sadašnjost. Kada mladom čovjeka sa 14 godina kažete ‘kad završiš fakultet…’, on to ne čuje. Njemu je samo bitno hoće li večeras u kafiću vidjeti svog prijatelja ili prijateljicu’, dodaje ona. 

Voajerizam

Prof. dr. Lejla Panjeta iz Sarajeva kaže da se u društvu izgubila granica između javnog i privatnog, te problematizira veliki broj ljudi koji su se priključili ovoj grupi.

“Posljedica ovoga je više od 50.000 ‘lajkova’ u kratkom vremenskom roku. To je društveni problem, voajerizam koji se može pretvoriti u skopofiliju (seksualno zadovoljstvo gledanjem erotike op. a.)”, kaže Panjeta.

Profesor sa Filozofskog fakulteta u Beogradu dr. Žarko Korać upozorava na sve manji broj tabua, te nedostatak istraživanja među mnogobrojnim ljudima koji su se priključili ovoj i ovakvim grupama.

“Trebalo bi napraviti istraživanje među ljudima koji to lajkuju i pitati ih šta je to zapravo što vi lajkujete? Šta hoćete da kažete i koju poruku šaljete tim lajkovanjem”, pita Korać.

To je društveni problem, voajerizam koji se može pretvoriti u skopofiliju – prof. dr. Lejla Panjeta.

“Potreba da se javno pokazuju stvari iz svog života govori o tome da naš privatni život nije ispunjen onim čime bi trebao biti. Postoje neke kolektivne depresije ili kolektivni poremećaj, s obzirom da je generalno Facebook ili bilo koja društvena mreža postao ono što je nekada bilo šetnja sa prijateljima, i naravno u svakom druženju sa prijateljima zna se šta je javno, a šta privatno”, smatra Panjeta.

Roditelji “prate svoju djecu kada su u dvorištu, ali ne i kada su u spavaćoj sobi”, kaže dr. Buljan-Flander te zaključuje kako je krajnje vrijeme da se u škole uvede predmet koji će ih učiti opasnostima korištenja interneta.

Prodaja privatnosti

“Djeca nisu svjesna dugoročnih posljedica, a roditelji često kažu ‘ja se ne razumijem u kompjutere, ja se neću u to petljat’, oni se u to bolje razumiju od mene’. Onda u području njihovog online života roditelji nemaju ne samo utjecaja već ni interesa. I onda su tu djeca zapravo bez našeg vodstva. Mi jako pazimo s kim će se družiti u dvorištu, u školi, ali u spavaćoj sobi ne gledamo, s kim se druže na internetu i šta rade.

Djecu treba, već od doba vrtića kada se susreću sa internetom ili barem od rane osnovnoškolske dobi, učiti opasnostima i prednostima i sigurnom korištenju interneta. Vrijeme je za veliku kampanju i uvođenju jednog takvog predmeta u školi. Te vještine su danas mnogo potrebnije nego neka matematička operacija”, kaže Buljan-Flander.

“Radi se o poremećenom sistemu vrijednosti u kojem je konzumerizam postao dominantna kategorija u životu ljudi širom svijeta”, smatra dr. Hidajet Repovac, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

“Sve se može prodati i kupiti, pa i povjerenje i ljubav. Facebook predstavlja jedno široko polje te konzumerske psihologije modernog čovjeka. Na Facebooku se prodaje privatni život, koji je postao roba”, zaključuje Repovac.

Izvor: Al Jazeera