Gorenje pogone otvara u Srbiji

Firma iz Velenja namjerava izaći na Varšavsku berzu papira od vrijednosti (EPA)

Piše: Aleksandar Mlač

Industrija bijele tehnike Gorenje iz Velenja stupila je nedavno u partnerski odnos s Panasonicom. Japanski gigant u oblasti elektronike, odlukom Skupštine Gorenja, postao je manjinski vlasnik firme i za to će za dokapitalizaciju firme uplatiti 10 miliona eura svježeg kapitala. No, to nije sve – firma iz Velenja namjerava izaći na Varšavsku berzu papira od vrijednosti, jednu od “najdinamičnijih i napropulzivnijih u Evropi”, kaže predsjednik Upravnog odbora Gorenja Franjo Bobinac.

Očekivani polugodišnji gubitak

Gorenje je u prvoj polovini ove godine zabilježilo 590 miliona eura prihoda, što je 2,7 posto manje nego lani te 7,8 miliona eura gubitka, prenosi Hina.
Bobinac kaže da gubitak nije neočekivan, a na njega je utjecalo više faktora. Među njima su gubici na kursnim razlikama između eura i ruske rublje, srbijanskog dinara, australskog dolara i još nekih valuta država na čija tržišta Gorenje izvozi ili u kojima posluje, kao i pad prodaje od 1,2 posto na evropskom tržištu kućanskih aparata, do kojega je došlo mimo očekivanja.
Unatoč tome, Gorenje je uspjelo povećati svoj tržišni udio u prodaji kućanskih aparata u Evropi. Ipak, ispunjenje ovogodišnjeg poslovnog plana još je upitno, jer je u međuvremenu došlo do smanjenja vrijednosti i prodaje nekih investicija, a Gorenje je prodalo i svoj program proizvodnje kuhinjskog namještaja, naveo je Bobinac.
Osim toga, uskoro u Velenju počinje po prvi put proizvodnja mašina za pranje posuđa. Do sada se odvijala u Švedskoj, nakon što je Gorenje prije nekoliko godina kupilo kompaniju Asko. Preseljenjem te proizvodnje u Sloveniju smanjit će se troškovi Gorenja, kao što su smanjeni i preseljenjem proizvodnje nekih programa Gorenja u Srbiju, gdje su troškovi radne snage znatno niži.

Cilj dokapitalizacije Gorenja je investiranje u razvoj novih proizvoda, u oblast proizvoda za dom, i pobojšanje stabilnosti poslovanja. Interes u tome vide i Japanci, koji žele asortiman svoje elektronike proširiti na tržišta Evrope. Gorenje nakon ovog čina očekuje bolju iskorištenost proizvodnih kapaciteta, brži razvoj nekih aparata i dodatne prihode.

U ovom trenutku Gorenje u Bosni i Hercegovini ne planira proizvodne lokalcije, ali će biti prisutni na druge načine.

Gorenje je prije ratova na Balakanu bilo prisutno u Bosni i Hercegovini – u Bihaću je imalo tvornicu Bira, koja više nije član Grupe Gorenje. Privatizirana je, sada djeluje samostalno i bavi se uglavnom montažom bijele tehnike iz drugih zemalja, ali ne i iz Slovenije. Devedesetih godina prošlog vijeka, neposredno pred rat u Bosni i Hercegovini, mnogo se govorilo o stranim investicijama, ali od toga nije bilo ništa. Rat je uništio brojne tvornice, koje su imale nemale izglede da pomognu ekonomskom napretku države.

“U ovom trenutku u Bosni i Hercegovini proizvodne lokalcije ne planiramo, ali to ne znači da nećemo biti prisutni na druge načine”, kaže Bobinac i dodaje da će se u Bosni i Hercegovini Gorenje širiti “vrhunskim prodajnim centrima te poslovnim centrima u prodajnom smislu”. On je svjestan da je Bosna i Hercegovina siromašna država i da joj više od svega trebaju vlastita proizvodnja i nova radna mjesta.

Poziv bh. proizvođačima

“Apsolutno smo spremni kupovati više proizvoda i komponenti iz Bosne i Hercegovine za našu industriju. Pozivam bh. kompanije koje su sposobne da postanu dobavljač Gorenja bilo koje komponente da nam se jave. Pošto smo otvoreni za saradnju, lakše nam je komponente nabaviti u Bosni i Hercegovini nego u Južnoj Koreji, Kini ili Njemačkoj, jer nam je ona bliža i zašto onda ne bi smo kupovali tamo gdje je isplatnije”, rekao je Bobinac.

Proizvodnja slovenske industrije bijele tehnike je za sada koncentrirana u Sloveniji, Češkoj i Srbiji (Stara Pazova, Zaječar i Valjevo). Gorenje nije samo jedan od stubova slovenske privrede, nego i najveći proizvođač bijele tehnike u regionu i jedan od najvećih u Evropi.

U Gorenjevim proizvodnim pogonima u Srbiji zaposleno oko 1.300 ljudi, a plan je da ih za dvije do tri godine bude 2.000.

U ova krizna vremena Srbija želi dokapitalizira tri fabrike Gorenja na svojoj teritoriji, ali da ne ulazi u vlasništvo krovne organizacije u Velenju, što je bila jedna od primjedbi nekih krugova u Sloveniji. O tome je potpisan predugovor, po kojem Srbija ulazi u manjinsko vlasništvo. U ovom trenutku je u Gorenjevim proizvodnim pogonima u Srbiji zaposleno oko 1.300 ljudi, u što nije uračunata trgovačka kompanija, a naredne dvije do tri godine je namjera da u proizvodnji bude do 2.000 zaposlenih.

“Ne radio se samo o radnicima u neposrednoj proizvodnji, bit će tu najmanje 10 posto inženjera, tehničara, pravnika… visoko obrazovanih kadrova. Bitno je da svako radno mjesto u proizvodnji posredno omogućava otvaranje novih radnih mjesta u Srbiji, a tu su i naši dobavljači, njihove porodice, poslovni partneri…”, kaže Bobinac.

Bolji standard, veća prodaja

Gorenje ima dvadesetak ključnih dobavljača od kojih kupuje sastavne dijelove za fabrike u Srbiji, ali i za pogone u Sloveniji, što znači da ova kompanija, osim što proizvodi, i kupuje na tržištu Srbije. “Kada smo razmišljali o Srbiji kao potencijalnoj destinaciji gdje bi gradili tvornice, i na lokalnom (Stara Pazova, Zaječar i Valjevo) i na državnom nivou smo naišli na kompetentne i aktivne sagovornike, što je ubrzalo naše opredjeljenje. Osim toga, u tim mjestima smo angažirali vrhunske kadrove i dobavljače te dobili povjerenje kupaca”, kazao je Bobinac.

Na opredjeljenje za gradnju pogona u Srbiji utjecali su i geografska blizina, sličan jezik, kultura, tradicija… a prije svega vjera u ljude u zemlji “u kojoj se dobro osjećamo i radimo. Srbija možda danas nema dovoljno industrijske proizvodnje, ali njena tradicija i znanje ljudi, ozbiljnost tog industrijskog dijela postoji”, smatra Bobinac.

Proizvodi Gorenja su cijenjeni ne samo u drugim državama bivše Jugoslavije, već i u Njemačkoj, Holandiji, Rusiji…

Sve to se odrazilo na prodaju proizvoda Gorenja, koji su cijenjeni ne samo u Srbiji i drugim državama bivše Jugoslavije, već i u Njemačkoj i Holandiji, u kojima se prodaje proizvoda za oko 130 miliona eura godišnje. Gorenje izvozi i u Rusiju i druge države istočne Evrope, kao i u prekomorske države.

“Srbija, kao i svaka država u tranziciji, ima brojne teškoće i probleme, ali vjerujem u srpski narod i politiku, da će znati povući prave poteze i krenuti naprijed, kako bi se zaposlenost povećala i standard građana digao na viši nivo. To nije samo interes Srbije, nego i naš interes, jer što je viši standard građana i veći broj zaposlenih, više će ljudi kupovati naše proizvode”, zaključio je Bobinac.

Izvor: Al Jazeera