Gornji Vakuf-Uskoplje: Sport pobjeđuje mržnju i predrasude

Danas uopće nije neobično da mažoretkinje, djevojke i djevojčice hrvatske nacionalnosti, podržavaju sugrađane i prijatelje, mlade rukometaše koji dolaze mahom iz bošnjačkih porodica (INS / Jasmin Mehi?)

Kada je krajem novembra 2017. godine potvrđena prvostepena presuda Jadranku Prliću i ostalima iz vojnog i političkog vrha tzv. Herceg-Bosne za ratne zločine na području Hercegovine i srednje Bosne, brojne novinarske ekipe našle su se u Gornjem Vakufu-Uskoplju, valjda vjerujući kako će to biti poprište žestokih reakcija.

Srećom, kako piše portal INS, tešku prošlost tokom koje je ovaj gradić više ličio na Hirošimu nego na stoljećima ugodo mjesto življenja na putu iz Hercegovine u Bosnu i obrnuto, ostavili su iza sebe, ispisujući posljednjih godina, kroz sport, kulturu, obrazovanje, pa i privredu, jednu sasvim drugačiju priču.

Daleko od većih centara

Možda je sretna okolnost da se to dešava daleko od „visoke politike“ i interesa većih centara poput Sarajeva, Mostara, pa i Zagreba.

Tačka na kojoj je grad prije četvrt stoljeća podizao stvarne, a kasnije imaginarne zidove, danas ruši mladost koja ne želi podjele, sukobe i strah za budućnost u gradu u kojem su rođeni.

Zamajac takvih značajnih pomaka jesu sportski kolektivi, predvođeni muškim rukometnim klubom Sloga koji je pod vodstvom iskusnog trenera i bivšeg rukometnog bh. reprezentativca Rasima Demirovića nadomak povratka u Premijer ligu BiH.

Tako danas uopće nije neobično da mažoretkinje, djevojke i djevojčice hrvatske nacionalnosti, koje su postale omiljene u cijelom gradu, podržavaju svoje sugrađane i prijatelje, mlade rukometaše koji dolaze mahom iz bošnjačkih porodica iz „gornjeg dijela čaršije“.

“Otvaranjem nove dvorane stvorila se mogućnost za naše nastupe pred širom publikom. Nismo imali u biti gdje nastupiti, a da nas ljudi što više vide. Sa MRK Sloga Gornji Vakuf-Uskoplje smo ostvarili suradnju. Zovu nas da nastupamo na svim značajnijim utakmicama. Cure vole plesati pred publikom, pogotovo kada je puna dvorana, a zadnji put je bilo 2.000 ljudi. Sada svaki značajniji događaj u gradu otvorimo i uljepšamo”, priča za INS Jadranka Zeko, predstavnica Mažoret kluba Uskopljanke.

Crta razdvajanja

Priznaje da su rat, pa i poratni period, ostavili velike posljedice, ali vidi pomake.

„Ljudi spominju tu neku crtu razdvajanja što se tiče naše općine. Mislim da se u posljednjih nekoliko godina, pogotovo nakon otvorenja nove dvorane, te predrasude polako ruše. Sve više i više. Suradnjom rukometnog kluba, mažoretkinja, čak i nogometnog i malonogometnog kluba, nastupima u raznim dijelovima grada, djeca polako prevazilaze predrasude i sve ide u pozitivnom smislu“, ističe Zeko.

Na „Uskopaljskim jesenima“, koje organizira Hrvatsko kulturno društvo Napredak, nastupali su članovi folklornog ansambla Bošnjačke zajednice kulture Preporod. Svi s ponosom ističu da u vrtiću Zvončić djeca „uče odrasle životu“. Jedan mali Petar je, pričaju, toliko zavolio svoje vršnjake da je htio da se njegov novorođeni brat zove Mustafa…

„Kada sam započeo ovaj projekt prije više godina, prvo što mi je bio cilj jeste da povežem djecu iz gornjeg i donjeg dijela grada. U startu sam zabilježio uspjeh. Već desetak godina u našem klubu bez problema funkcioniraju bošnjačka i hrvatska djeca…. Od prošle godine sam preuzeo seniorsku ekipu Sloge,  kada smo dobili ovu prelijepu dvoranu. Ispočetka je malo bilo otpora, ali sada već je publika na tribinama ‘izmiješana’. Rukomet je u Gornjem Vakufu-Uskoplju povezao ono što niko nije uspio, povezao je obje strane grada, iako je bio taj prokleti rat“, ističe trener Demirović.

Uspjeli što Mostaru nije

Načelnik općine Gornji Vakuf-Uskoplje Sead Čaušević za ovakve ideje dobiva podršku svih sugrađana. Kaže kako je ovaj grad od „crne rupe“ entiteta postao primjer dobrih odnosa Bošnjaka i Hrvata u FBiH. Ono što, na primjer, Mostar nije uspio ni poslije odluka visokog predstavnika Gornji Vakuf-Uskoplje jeste.

„Mi se ne vraćamo na žive rane koje i dalje postoje i koje vrijeme liječi… U posljednje vrijeme i na polju sporta i kulture postoji velika saradnja. Djeca nam zajedno i treniraju i odrastaju, druže se. To je pozitivna slika koja može da ide iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja… Vjerujem da će sportska priča koju prave naši momci iz MRK Sloga rezultirati šlagom na tortu, te da uđemo u Premijer ligu“, ističe Čaušević.

Na zanimljiv način o tome šta se dešava u ovom dijelu BiH u posljednje vrijeme govori sportski radnik, aktivista Zdenko Malnar.

„Moja žena je iz Beograda, predaje po hrvatskom planu i programu, a razrednica je razredu u kojem je 20 Bošnjaka i devet Hrvata. Ako ne vjerujete, dođite… Znači da može sve“, ističe on.

Navodi kako su se kroz sport dešavala i prva druženja neposredno nakon velikih sukoba.

„Meni je posebno drago što je prošle godine i ova dvorana završena. Ne slažem se s onima koji kažu da je ovo priča. Za mene je ovo savršen roman za Nobelovu nagradu. Mislim da je sport pokazao da ovaj grad može napokon zajedno i da zajedno može puno da napravi“, ističe Malnar.

Izvor: Agencije