Grabar-Kitarović: Agrokor ne smije opterećivati odnose Hrvatske i Rusije

Hrvatska predsjednica se sastala i s ruskim premijerom Medvedevim (EPA)

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je za posjeta Moskvi kako ne bi željela da Agrokor opterećuje odnose Hrvatske i Rusije te da je spremna posredovati između Sberbanka i hrvatskih institucija koje rješavaju pitanje tog koncerna.   

“Voljela bih da to pitanje ne opterećuje međudržavne odnose Hrvatske i Rusije, jer to nije međudržavno pitanje. To je korporativno pitanje i riječ je, naravno, o funkcioniranju tržišnog gospodarstva, ali okolnosti su takve”, rekla je Grabar-Kitarović u izjavi novinarima na marginama rusko-hrvatskog gospodarskog foruma.

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je, gostujući u RTL Direktu, da se nada kako su razgovori Grabar-Kitarović s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom išli za tim da Sberbank, kao jedan od najvažnijih vjerovnika, promijeni politiku i aktivno se uključi u proces restrukturiranja i nagodbe jer u banci o tom procesu imaju sve informacije. Zamoljena da to komentira, Grabar-Kitarović je odgovorila da je razgovarala s Putinom o Agrokoru i da mu je pojasnila hrvatske stavove.

“Naravno, osobno ne sudjelujem u rješavanju tog pitanja, dakle, ne mogu pregovarati ni o kakvim modusima kako će se to riješiti, ali spremna sam posredovati kako god mogu u razgovorima između Sberbanka i ovlaštenih institucija koje to rješavaju”, istaknula je.

Također je rekla da je glavni cilj Lex Agrokora bio osigurati stabilnost gospodarstva i spriječiti da dođe do domino-efekta.

“Što se tiče uključenosti hrvatske države u to pitanje, Agrokor ostaje privatna kompanija, ona nije nacionalizirana i, prema tome, država ne može na sebe preuzeti odgovornost”, ponovila je Grabar-Kitarović. Također je naglasila da dugovi Agrokora ni na koji način ne mogu pasti na leđa hrvatskih poreznih obveznika.

Govorila i o Inicijativi tri mora

“Međutim, očito je da proces mora krenuti u pravcu da se zadrži i stabilnost kompanije, s naše strane stabilnost hrvatskog gospodarstva, da se izbjegnu bilo kakve nedoumice i omogući konstruktivno sudjelovanje Sberbanka u procesu koji je pred nama”, kazala je. 

Ona smatra da će nakon posljednjih izvješća revizije u Agrokoru i postupaka pravosudnih tijela u Hrvatskoj u Sberbanku početi raspravljati o tome što se događa.

Zamoljena da komentira poziv što ga je uputila Rusiji na suradnju s Inicijativom triju mora, Grabar-Kitarović je rekla da  je to neformalna inicijativa, platforma na kojoj se razmatraju konkretni projekti u kojima može sudjelovati bilo tko.

“Ne radi se o tome da bi Rusija sudjelovala na našim sastancima, već ako su zainteresirani za ulaganja u konkretne energetske, gospodarske i druge projekte. Naravno, sve su investicije dobrodošle sve dok su čiste.”

Naglasila je i kako joj je važno što Rusija “podržava teritorijalnu cjelovitost i suverenitet Bosne i Hercegovine”.

Sastanak s Medvedevim

Drugog dana službenog posjeta Ruskoj Federaciji hrvatska predsjednica sastala se u Moskvi s ruskim premijerom Dmitrijem Medvedevim. Tijekom polusatnog razgovora Medvedev je naglasio važnost 25 godina diplomatskih odnosa između dviju zemalja te 25 godina odnosa i prijateljstva Zagreba i Sankt Peterburga, grada u koji Grabar-Kitarović u petak putuje.

Medvedev je naglasio da je “potreban redovan pragmatičan dijalog, čega je nedostajalo posljednjih godina”. S time se Grabar-Kitarović složila, kazavši da su odnosi bili zapostavljeni.

Grabar-Kitarović sastala se i s poglavarom Ruske pravoslavne Crkve (RPC) Kirilom i kazala da Rusija i Hrvatska prepoznaju važnost dijaloga crkava i nužnost zaštite kršćana u svijetu.

“U vjerskim zajednicama vidim partnere u jačanju pozitivnih društvenih vrijednosti u današnjem svijetu, izloženom posljedicama ratnih razaranja i migracija, ali i krizama koje proizlaze iz gubitka univerzalnih duhovnih vrijednosti”, kazala je uoči susreta s Kirilom.

Prethodno je na rusko-hrvatskom gospodarskom forumu izjavila kako je Rusija Hrvatskoj važan gospodarski partner, osobito u trgovini i investicijama, a velika zainteresiranost hrvatskih i ruskih gospodarstvenika za suradnju pokazuje da na objema stranama postoji izniman interes za jačanje gospodarskih veza.

‘Graditi novu fazu odnosa’

Istaknula je da njezin dolazak na gospodarski forum “potvrđuje snažnu želju i odlučnu volju hrvatske države za još bližim vezama s Ruskom Federacijom” i rekla kako je raduje opredijeljenost dviju zemalja za razvijanje odnosa u duhu prijateljstva, partnerstva, poštovanja i povjerenja, kao i obostrana privrženost zalaganju za svaki uzajamno koristan i moguć oblik suradnje.

“Prigoda je ovo da zajednički pogledamo u budućnost i da na novim temeljima gradimo jednu novu fazu naših odnosa”, rekla je.

Dvije države danas imaju opsežan pravni okvir i mehanizme suradnje na različitim razinama i u različitim područjima, a robna razmjena konačno ponovno raste, kao i investicijska i turistička suradnja, istaknula je.

Prema njezinim riječima, hrvatsko-ruski odnosi ponovno postaju dinamični i obećavajući.

“Ovdje sa zadovoljstvom ističem napore hrvatskih tvrtki da uđu na rusko tržište. Vjerujem kako će njihova prisutnost i buduće poslovne aktivnosti na ruskom tržištu produbiti i unaprijediti naše trgovinske odnose, na uzajamnu korist naših dviju država i naroda.”

Također je istaknula da su se obostrana ulaganja između Hrvatske i Rusije približila iznosu pola milijarde eura, a kao najperspektivnija područja pokazala su se energetika i turizam u Hrvatskoj te automobilska industrija u Rusiji.

Najjače privredno izaslanstvo dosad

Naglasila je da će hrvatska vlada i nadalje provoditi mjere radi daljnjeg olakšavanja ulaganja i stvaranja povoljnog poslovnog okruženja.

Grabar-Kitarović je rekla da unaprjeđenje gospodarske suradnje između Hrvatske i Rusije, posebice dijelu povećavanja hrvatskoga izvoza i privlačenja investicija i turista, ostaje prioritet u razvoju ukupne bilateralne suradnje te da je promicanje trajnog i stabilnog rasta obostrano korisnih poslovnih veza “zajednička i trajna odgovornost naših dviju vlada”.

“Zajedno možemo stvoriti bolju budućnost za naše države i narode”, istaknula je hrvatska predsjednica.

Na forumu je govorio i Vladimir Pučkov, ruski ministar za izvanredne situacije i supredsjedatelj međuvladine komisije za trgovinsko-industrijsku i znanstveno-tehničku suradnju između Hrvatske i Rusije, koji je rekao da ruska vlada smatra Hrvatsku važnim gospodarskim partnerom.

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović predvodi delegaciju od 90-ak hrvatskih tvrtki koje sudjeluju na rusko-hrvatskom gospodarskom forumu u Moskvi.

Riječ je o najjačem gospodarskom izaslanstvu koje je dosad pratilo predsjednicu Hrvatske. Uz predstavnike 90-ak hrvatskih tvrtki, s ruske je strane potvrđeno sudjelovanje 245 tvrtki.

Burilović je uoči puta u Moskvu izjavio da je rusko tržište od gotovo 140 milijuna stanovnika iznimno važno za hrvatske tvrtke te da je dobar pokazatelj za to rast izvoza u prvih sedam mjeseci za 10 posto u odnosu na isto razdoblje 2016. godine.

Prema njegovim riječima, najveći dio tog izvoza odnosio se na lijekove, kozmetiku, strojeve i opremu, električne transformatore i neke vrste brodova.

Hrvatski porast izvoza

“Rusija je iznimno zainteresirana za naša brodogradilišta i prateću opremu. Nedavno je na Međunarodnom sajmu brodograđevne industrije NEVA u Sankt Peterburgu riječka tvrtka ‘Vulkan Nova’ potpisala Memorandum o suradnji s ruskim OSK-om (Объединённая судостроительная корпорация – Ujedinjena brodogradilišna korporacija), što joj otvara vrata svih ruskih brodogradilišta”, istaknuo je Burilović te dodao da, unatoč negativnoj bilanci Hrvatske u robnoj razmjeni, veseli porast izvoza za 10-ak posto.

Međutim, upozorio je da, usprkos rastu izvoza, hrvatsko gospodarstvo još ne ostvaruje potencijale na ruskom tržištu te da sankcije EU-a Rusiji donose poteškoće u poslovanju, što posebice važi za prehrambene i poljoprivredne proizvode.

Veliki dio razgovora hrvatske predsjednice i ruskog čelnika Vladimira Putina u srijedu u Sočiju bio je posvećen upravo unaprjeđenju gospodarskih odnosa.

Putin je izvijestio da su na sastanku razmatrali konkretne mjere za unaprjeđenje suradnje, a posebice na području gospodarstva.

Prošle je godine robna razmjena iznosila 807 milijuna dolara, a u prvoj polovici ove godine narasla je za 64 posto, rekao je Putin.

“Smatramo da ove godine imamo priliku vratiti robnu razmjenu na razinu kakva je bila prije krize”, kazao je ruski predsjednik.

Prema podacima HNB-a, Rusija je od 1993. do kraja 2016. u RH uložila 390,5 milijuna eura, dok je RH u istom razdoblju investirala u Rusiju 101 milijun eura.

Interes Rusije za ulaganja u energetici

Grabar-Kitarović je nakon sastanka s Putinom istaknula da je Rusija Hrvatskoj značajan gospodarski partner te svakako želi nastaviti jačati bilateralnu gospodarsku suradnju.

S obzirom na to da Rusija pokazuje značajan interes za ulaganja u području energetike, upoznala je Putina s nizom zakonodavnih promjena u Hrvatskoj koje su omogućile lakše i sigurnije investiranje liberalizacijom tržišta električne energije, nafte i plina.

Iako i Hrvatska nastoji ostvariti diversifikaciju dobavljača i transportnih pravaca energenata, nastavlja se suradnja s ruskim tvrtkama, naglasila je, dodavši da je ogledni primjer odlične suradnje i nedavno potpisivanje ugovora o višegodišnjoj opskrbi hrvatskog tržišta plinom Prvog plinarskog društva i Gazproma. 

“Potpisani Nacrt memoranduma o razumijevanju u području gospodarske suradnje na tržištima trećih država također će pridonijeti unaprjeđenju suradnje”, izjavio je Putin i dodao da su velika očekivanja i od gospodarskog foruma u Moskvi, za koji vlada veliki interes s obiju strana, i da se očekuju konkretni rezultati.

Izvor: Agencije