Grabar-Kitarović u BiH: Dužnost mi je graditi mir i prijateljstvo

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović poručila je u Sarajevu kako je Hrvatska uvijek bila i ostat će prijatelj BiH i snažan zagovornik jednakopravnosti svih njezinih naroda i građana.

Istodobno je, nakon susreta sa članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine, izrazila žaljenje zbog nepotrebnih političkih sukoba između dužnosnika dviju država proteklih tjedana, uključujući i optužbe koje su iz BiH stizale na njezin račun.

“Na žalost, često su mi pripisivane izjave koje nisam davala”, kazala je.

Dodala je i kako je u Sarajevo došla da bi poslala jasne i nedvojbene poruke o politici Hrvatske i svojim osobnim stajalištima prema BiH.

“Moja prva dužnost je štititi nacionalne interese Hrvatske i hrvatskog naroda, ali isto tako želim graditi mir i prijateljstvo sa susjednim državama. Nema zemlje s kojom je to potrebnije raditi nego s BiH. Hrvatska je obvezna pozorno pratiti zbivanja u BiH i prijateljski ukazivati na te procese, a to se nikako ne može tumačiti kao miješanje u unutarnja pitanja”, rekla je Grabar-Kitarović. 

Navela je kako i osobno želi podržati BiH kao prijatelj te zemlje i da Hrvatska želi BiH samo dobro u unutarnjem razvoju i na putu ka članstvu u EU i približavanju NATO-u.

Promjena Izbornog zakona ključni izazov

Razgovore sa članovima Predsjedništva BiH – Draganom Čovićem, Bakirom Izetbegovićem i Mladenom Ivanićem opisala je “vrlo otvorenima” ustvrdivši kako je dominirala pozitivna dimenzija te je najavila intenziviranje komunikacije i rješavanje otvorenih pitanja kroz “tihu diplomaciju”. Kazala je kako otvorena pitanja bespotrebno opterećuju uzajamne odnose.

Podsjetila je kako je Hrvatska uložila gotovo milijardu eura u gospodarstvo u BiH dok je vanjskotrgovinska razmjena između dviju država samo u protekloj godini razmjena iznosila 1,6 milijardi eura, što jasno ilustrira povezanost RH i BiH.

“Imali smo otvoren dijalog. Razgovor o pitanjima koji opterećuju odnose najbolji je put za unaprjeđenje suradnje. Osim što mi je dužnost štititi interese Hrvatske, dužnost mi je graditi mir i prijateljske odnose s drugim zemljama, a nema zemlje s kojom je to potrebnije od Bosne i Hercegovine”, stav je hrvatske predsjednice.

Dodala je da Hrvatska geografski “grli” Bosnu i Hercegovinu te je važno graditi međusobne odnose. Iznijela je podatak da je Hrvatska uložila milijardu eura u gospodarstvo Bosne i Hercegovine, dok 1,6 milijardi eura iznosi prošlogodišnja vanjskotrgovinska razmjena. Pola milijuna turista iz Bosne i Hercegovine posjetilo je Hrvatsku.

Grabar-Kitarović je ocijenila kako je stoga žalosno što se posljednjih tjedana i mjeseci u obje države stvarala negativna klima i oko njezina posjeta i oko uzajamnih odnosa pa je stoga vrijeme u izravnom razgovoru i dijalogu poslati jasne i nedvojbene poruke o potrebi jačanja suradnje i prijateljskih odnosa.

Igra ‘nultog zbroja’

Istaknula je i kako čelnici BiH moraju rješavati otvorena pitanja u zemlji na temelju jednakopravnosti konstituvnih naroda i svih njezinih građana, uključujuči tu kao “ključni izazov” očekivane promjene izbornog zakona na tragu odgovarajućih sudskih presuda, pri čemu je prvenstveni cilj izbjeći eventualni paralizu vlasti nakon izbora najavljenih za listopad. Hrvatska pritom ne želi nametati nikakva rješenja, istaknula je Grabar-Kitarović.

Brigu za hrvatski narod u BiH opisala je kao sastavni dio brige za dobrobit svih naroda i građana u BiH.

“Bojim se da se to često promatra kao igra ‘nultoga zbroja’ odnosno da je dobitak za jedan narod automatski gubitak za drugi. To tako ne može i ne treba biti, a zalaganje za prava hrvatskog naroda ni na koji način ne znači da bi to trebalo biti na račun drugih naroda i nacionalnih manjina”, kazala je Grabar-Kitarović.

Komentirajući optužbe na da je preuveličavala opasnost od navodnog islamskog radikalizma u BiH, predsjednica je kazala kakao su sve dvojbe oko toga raščišćene u kontaktima čelnika obavještajnih agencija dviju država, a najvažnije od svega je da sigurnosne službe u cijeloj regiji sada još bolje surađuju i razmjenjuju informacije kako bi spriječile moguće prijetnje.

Čović za jačanje odnosa

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović izrazio je zahvalnost hrvatskoj predsjednici na njezinu odnosu prema BiH, izražavajući nadu kako će ovaj posjet doprinijeti stabiliziranju stanja u toj zemlji.

“Uvjeren sam da je sve ono što ste do sada radili bilo u interesu jačanja odnosa između Hrvatske i BiH”, kazao je Čović, dodajući kako postoji puno prostora za jačanje gospodarske suradnje te prometne i energetske povezanosti dvije države.

Kazao je i kako vjeruje da nijedno otvorenih pitanja u odnosima između dvije države nije toliko teško da se ne može riješiti razgovorom.

Ustvrdio je kako BiH sama treba urediti svoje unutarnje odnose, a Hrvatska joj u tome treba biti partner.

Grabar-Kitarović potom je razgovarala s visokim predstavnikom međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu Valentinom Inzkom. Tokom susreta su se usuglasili kako je nužno da političke stranke u BiH postignu dogovor o izmjenama izbornog zakona.

“Međunarodna zajednica jedinstvena je na stajalištu da vlasti u BiH moraju poduzeti nužne korake kako bi osigurali nesmetanu provedbu rezultata općih izbora u 2018. godini”, potvrdio je Inzko ističući kako je to pitanje trenutačno od najvećeg značaja za BiH.

Pojasnio je kako su u tijeku pregovori čiji je cilj doći do rješenja prihvatljivog za sve. Vodeću ulogu u tom dijalogu sada imaju EU i SAD, a uključen je i ured visokog predstavnika (OHR)  preko belgijskog stručnjaka koji posreduje među strankama.

Ostaje ‘kraljica Balkana’

Grabar-Kitarović sastala se i s predstavnicama udruge “Majke Srebrenice”, koje su joj odale priznanje za potporu koju im je pružala.

Istaknule su kako među njima nema nikakvih nesporazuma te da je ona za njih i dalje “kraljica Balkana” kako su je titulirali kada je 2015. posjetila memorijalni kompleks u Potočarima tokom obilježavanja dvadesete obljetnice srpskog genocida nad srebreničkim Bošnjacima.

Srebreničke majke ranije su predbacili hrvatskoj predsjednici da preuveličava opasnost od navodnog postojanja terorističkih organizacija, a BiH predstavlja utočištem terorista.

“Danas smo o tome malo razgovarali. Kada osjetimo da nas netko uvrijedi onda to i kažemo. Zamjerili smo joj ali nismo se naljutili”, kazala je novinarima predsjednica udruge “Majke Srebrenice” Munira Subašić.

Objasnila je kako je Grabar-Kitarović, kao jedina predsjednica neke države u regiji, “bila i ostala kraljica Balkana”.

Kardinal Puljić: Ovu zemlju treba voljeti

“Stanje u Bosni i Hercegovini mora se što prije stabilizirati jer prijeti opasnost odlaska velikog broja ljudi koji ne žele živjeti u nesigurnom okruženju”, kazao je vrhbosanski nadbiskup Vinko Puljić, dodajući kako će posjet hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović pridonijeti poboljšanju stanja u BiH. 

“Vjerujem da će ona ovim posjetom stvoriti ozračje suradnje i razumijevanja”, kazao je vrhbosanski nadbiskup.

Pojasnio je kako je prenio informacije o stanju Katoličke crkve u BiH, a time i Hrvata koji su većinom katolici.

“Vjerujem da će se i u BiH ove godine pristupiti razumijevanju i stvaranju sigurnosti koja će zaustaviti iseljavanje”, kazao je kardinal Puljić.

Upozorio je kako u nesigurnom okruženju nitko ne želi živjeti i stoga je potrebno što prije stabilizirati stanje u BiH.

“Ovu zemlju treba voljeti i za nju se boriti no ne možemo je izgrađivati ako će se netko u njoj smatrati privilegiranim. Mi ovdje živimo i želimo opstati”, rekao je vrhbosanski nadbiskup nakon susreta s hrvatskom predsjednicom.

Simbolični protest pred Ambasadom Hrvatske

Ovo je drugi službeni posjet hrvatske predsjednice Bosni i Hercegovini, nakon prve, u ožujku 2015. godine, na početku njenog mandata.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine bilo je u uzvratnoj posjeti Hrvatskoj u proljeće 2016. godine, a Grabar-Kitarović je u međuvremenu bila i u nekoliko radnih posjeta Bosni i Hercegovini.

Ispred Veleposlanstva Republike Hrvatske u Sarajevu danas je organizirano mirno prosvjedno okupljanje građana zbog, kako je rečeno, politike aktualnih vlasti Hrvatske prema Bosni i Hercegovini i bošnjačkom narodu.

Prosvjedno okupljanje organizirano je pod sloganom “Ne tuđmanizaciji Bosne i Hercegovine i stop ‘ruskoj čizmi’ u Bosni i Hercegovini 22 godine poslije Daytona”, u vrijeme sastanka hrvatske predsjednice sa članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Na prosvjednom okupljanju simbolično su sudjelovala 22 građanina Bosne i Hercegovine zbog, kako su naveli, opredjeljenja hrvatske predsjednice da 22 godine nakon Mirovnog sporazuma potpisanog u Daytonu “politiku međudržavnih odnosa Hrvatske i Bosne i Hercegovine gradi na principima i politici predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana iz perioda udruženog zločinačkog poduhvata, agresije na Bosnu i Hercegovinu i progona bošnjačkog stanovništva od tadašnje vojske Republike Hrvatske”.

Izvor: Agencije