Grabar-Kitarović: Zajednički jezik umro s Jugoslavijom
Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u Splitu da je Deklaracija o zajedničkom jeziku sasvim marginalna stvar o kojoj uopće ne treba raspravljati.
Danas u Hrvatskoj ima toliko problema, “visi preko 40 tisuća radnih mjesta izravno i preko 100 tisuća ljudi koji su povezani s krizom koju Agrokor proživljava i u tom smislu im ovisi egzistencija”, rekla je predsjednica Grabar-Kitarović, od koje su novinari tražili komentar u vezi s Deklaracijom o zajedničkom jeziku.
“Ja mislim da je ta jedna deklaracija sasvim marginalna stvar o kojoj uopće ne treba raspravljati jer taj nekakav zajednički jezik bio je politički projekt koji je umro zajedno s bivšom Jugoslavijom i ona se više nikada neće ponoviti”, rekla je predsjednica Republike Hrvatske.
Deklaracija o zajedničkom jeziku, nastala nakon regionalnih konferencija “Jezici i nacionalizmi”, predstavljena je danas u Sarajevu.
U deklaraciji, između ostalog, stoji da se u BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji “koristi zajednički, standardni jezik policentričnoga tipa”, te da “četiri naziva za standardne varijante ne znači da su to i četiri različita jezika”.
“Insistiranje na malom broju postojećih razlika te nasilnom razdvajanju četiri standardne varijante dovodi do niza negativnih društvenih, kulturnih i političkih pojava”, navodi se u Deklaraciji.
Stav protivnika
Iza njih, kažu, ne stoji nijedna institucija, stranka niti finansijska podrška, a cilj im nije rušenje Ustava. Ne traže, dodaju, ni da se zajednički jezik imenuje na određeni način.
Potpisnici Deklaracije traže ukidanje svih oblika jezičke segregacije i diskriminacije u obrazovnim i javnim ustanovama. Pozivaju i na izbjegavanje, kako kažu, nepotrebnih, besmislenih i skupih prevođenja u sudskoj i administrativnoj praksi na koju se, samo u institucijama Bosne i Hercegovine troše milioni, a šume sijeku zbog papira.
Protivnici deklaracije kažu da se njome negiraju identiteti naroda. U Hrvatskoj, na primjer, smatraju je napadom na Deklaraciju o hrvatskom jeziku iz ‘67, što autori negiraju.
Deklaracija o zajedničkom jeziku nije zvaničan dokument koji ima pravnu snagu. Autori je prije opisuju kao prvi korak u procesu promjena u društvu koje će, očekuju, trajati dugo, ali će se nesumnjivo dogoditi.
Izvor: Al Jazeera i agencije