Grad nikao iz močvare i pijeska

Općina Novi Beograd nedavno je proslavila 65 godina od početka gradnje. Novi dio prijestolnice bivše Jugoslavije gradili su dobrovoljci iz cijele tadašnje države u radnim akcijama. Gradnja još uvijek traje. 

“Pre 60 godina na levoj obali Save otpočela je gradnja Novog Beograda. Teško je bilo brojnim graditeljima i da zamisle da će u moru peščara i močvara niknuti moderan evropski grad”, izvještava Dušan Hadžinikolić.

Posao je bio težak, sve se radilo ručno uz pomoć lopata. Dušanka Boškić se, uz pomoć požutjelih fotografija, sa sjetom prisjeća davno prohujalih vremena.

Omladinske akcije

“Bilo je ljudi sa svih strana, omladine. Veselilo se, radilo se, pevalo se, ljudi božji, pa to nikad više neće biti, radili smo od jutra do uveče.”

Ideja o gradnji Novog Beograda rodila se još prije Drugog svjetskog rata. Ali, sa izgradnjom se počelo kasnije, kaže historičar Predrag J. Marković.

“Taj april 1948., kada su počeli radovi, bilo je nekoliko vrsta omladinskih akcija, od kojih su te najvažnije bile savezne omladinske akcije. To je bila kvazi vojna organizacija, bili su komandanti akcije, komandanti gradilišta, komandanti brigada.”

Novi Beograd sagrađen je po prethodno precizno utvrđenom planu. Unaprijed se znao raspored ulica i objekata koji su koji su podizani samo snagom mišića.

Sličan građevinski poduhvat, prema svjedočenju urbaniste Branislava Jovina, odvijao se još jedino u Brazilu prilikom izgradnje Brazilije.

Tehnologiju učili od Danaca

“Naš je (poduhvat) bio utoliko specifičan što je bio na lošem terenu i što je morao prvo da se naspe dva do tri metra peska specijalnim metodama. Tu tehnologiju smo mi naučili od Danaca, koji su počeli da nasipaju terene Novog Beograda još pre rata.”

Prednosti ovog prostora su danas višestruke.

Predrag J. Marković, istoričar kaže: “I po kvalitetu gradnje i po urbanističkim konceptima on je jedan od najlepših primera moderne gradske arhitekture na svetu. Druga njegova velika prednost je ta ogromna širina i prazan prostor koji je u 21. veku omogućio da se podižu objekti sa fantastičnim komunikacijama. Zato je Novi Beograd postao finansijski i poslovni centar grada.”

U Novom Beogradu danas živi blizu 300.000 ljudi, i to je najveća opština u bivšoj Jugoslaviji. 

Izvor: Al Jazeera