Grad Van: Podsjetnik na stradanje Armenaca

Armenci obilježavaju 98. godišnjicu masovnih ubistava koja je počinilo Otomansko carstvo tokom Prvog svjetskog rata. Tvrde da je riječ o genocidu, što Turska poriče.

Al Jazeerin reporter Hashem Ahelbarra pridružio se jednoj Armenki na putovanju u turski grad Van, odakle potječe njena porodica.

Ovo je bilo dugo putovanje za Salpi Ghazarian, Armenku koja je krenula u potragu za svojim korijenima u gradu Van na istoku Turske.

Salpini djed i nana protjerani su iz Turske 1915. godine, na početku dešavanja koja Armenci opisuju kao genocid koji je nad njima izvršilo Otomansko carstvo.

Kažu da je tada ubijeno milion i po ljudi. Turska odbacuje izraz “genocid” i tvrdi da Armenci preuveličavaju broj ubijenih.

Tragično poglavlje

Putovanje u Van je za Salpi, koja se jasno sjeća priča svoje nane o deportaciji i masovnim ubistvima, posebna.

“Svako od ovih putovanja podsjetnik je na to koliko smo izgubili, ali i na to da se sve može vratiti i opet pronaći”, ističe armenska aktivistica Salpi Ghazarian.

Na ovom malom otoku Armenci su u Srednjem stoljeću izgradili crkvu. Nakon deportacije prestala se koristiti. Turske vlasti su je obnovile i otvorile kao muzej tek 2007. godine.

“Za mnoge Armence ova crkva nije samo podsjetnik na vremena kad su njihovi preci ovdje živjeli, nego i simbol tragičnog poglavlja zbog kojeg su odnosi između Turske i Armenije i danas zategnuti”, kaže Al Jazeerin reporter.

Crkva je postala turistička atrakcija… Ali za Salpi je ovo mjesto puno tužnih uspomena.

Složeni odnosi

“Šta je potrebno da bismo ovo prevazišli? Šta je potrebno da bismo priznali zločine iz prošlosti? Otvorite granice i krenite naprijed!”, poziva Salpi.

Tursko-armenski odnosi mnogo su složeniji od pitanja otvaranja granica. Dvije zemlje bile su blizu uspostavljanja diplomatskih odnosa 2009. godine, ali decenije sporenja u vezi s masovnim ubistvima iz 1915. ostaju neprevaziđena prepreka.

“Jedan od razloga zbog kojih je važno da se negdje na Akhtamaru može pročitati riječ ‘Armenac’, a toga danas nema nigdje ovdje, nije samo priznavanje Armenaca. Ovi divni mladi ljudi, koji dolaze ovamo na izlete, moraju shvatiti da Armenci nisu samo narod koji živi na drugoj strani zatvorene granice, nego da su i ovdje živjeli i izgradili ovo veličanstveno mjesto”, dodaje armenska aktivistica.

Salpi kaže da još nije izgubila nadu i da ne namjerava prestati podsjećati svijet na ono kroz što su prošli njeni preci.

Izvor: Al Jazeera