Građani Hrvatske strahuju za svoju starost

U Hrvatskoj se – reći će vam ovdašnji obični ljudi – neprestano provode neke reforme od kojih isti ti obični ljudi rijetko kada imaju nekih blagotvornih koristi. Hrvatska Vlada trenutno se hrva s dvije goleme reforme: poreznom i mirovinskom. I dok je paket zakona iz porezne reforme već predložen, prijedlog mirovinske reforme zasad se tek u naznakama pušta u javnost, no usprkos tomu već se žestoko lome koplja oko nje.

Mirovinski sustav jedna je od rak-rana u Hrvatskoj i rupa bez dna jer za mirovine godišnje nedostaje čak 17 milijardi kuna (oko 2,3 miljarde eura) s izgledima da će taj deficit i dalje rasti ako se nešto korjenito ne učini. Svake godine za mirovine treba osigurati 39 milijardi kuna (5,25 milijardi eura) i dok se od doprinosa zaposlenih namaknu 22 milijarde, spomenuti manjak od 17 milijardi nadoknađuje se iz državnog proračuna. Jednostavnije rečeno: sedam mjesečnih mirovina „pokriveno“ je doprinosima, a pet preostalih porezima. Stoga se, po riječima ministra rada i mirovinskog sutava Marka Pavića, pokreće reforma kako bi se postigla dugoročna održivost mirovinskog sustava, a umirovljenicima osigurale dostojnije mirovine koje su sada niske i većinu su umirovljenika nakon pošteno odrađenog radnog vijeka dovele na rub siromaštva ili preko njega. A ne provedu li se najavljene reforme, ultimativno poručuje ministar, budući umirovljenici u prosjeku bi mogli imati mirovne niže za čak petstotinjak kuna.

„Neka se ugledaju na Orbana, kad mu se već toliko dive“

Bivši ministar rada i mirovinskog sustava za Al Jazeeru kaže da je sadašnji ministar Marko Pavić „grobar mirovinskog sustava“, a njegovu je reformu opisao s tri riječi: pljačka, ucjena i diskriminacija.

„Pljačka je jer se želi uzeti štednja iz drugog stupa koja je osobno vlasništvo i u koju se uplaćivalo godinama. To je štednja za starost, a ako se taj novac uzme i prebaci u proračun to će biti pljačka. Osobito ako se upotrijebi za nove povlastice braniteljima ili za troškove države.

Ucjena je jer vam država kaže da ako hoćete veće mirovine, onda morate državi dati novac iz drugog mirovinskog stupa. Ako ga ne date, mirovine će vam biti 600 do 700 kuna manje. To zvuči kao ponuda, a u stvari je ucjena. Tko bi zdrave pameti pristao da mu mirovina bude 600-700 kuna niža?

Diskiriminacija je jer stvara građane prvog i drugog reda, jer se stavlja u odnos sadašnje i buduće umirovljenike pa umjesto međugeneracijske solidarnosti dobivamo međugeneracijski sukob.

Kada se već Plenković i njegovi toliko dive Viktoru Orbanu i brane ga dok ga cijela Europa osuđuje zbog kršenja sloboda i zatiranja civilnog društva, zašto onda poput njega ne kažu „ne“ Bruxellesu kada taj Bruxelles traži manja prava za hrvatske građane? Plenković i Pavić su očito sluge Bruxellesa i zbog svojih položaja u EU spremni su žrtvovati hrvatske građane“, kazao je Mrsić.

Neizvjesna sudbina drugog stupa

Prema informacijama koje su dosad dospjele u javnost, u sklopu mirovinske reforme među ostalim se predlaže podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu sa 65 na 67 godina već do 2031. umjesto do 2038. godine; mogućnost da umirovljenici (koji to mogu) rade četiri sata dnevno, uvođenje tzv. nacionalne mirovine zajamčene svima koji nisu uspjeli skupiti dovoljno radnog staža ili nikada nisu radili, rigoroznija penalizacija prijevremenog odlaska u mirovinu, a onima koji kapitaliziranu štednju iz drugog mirovinskog stupa prenesu u prvi stup nudi se dodatak na mirovinu od 27 posto… Ovo posljednje dosad je izazvalo najviše prijepora. Prelazak iz drugog stupa, uvedenog prije 16 godina kao obveznog pri čemu je korisnik mogao birati mirovinski fond u koji će uplaćivati dio doprinosa kao individualnu štednju za stare dane, vrijedi za one rođene 1962. i kasnije. Svima koji se na to odluče, prelazak bi donio veću mirovinu. Izračuni su pokazali da bi radnik s današnjom prosječnom plaćom u slučaju ostanka u oba stupa imao mirovinu 2.980 kuna (oko 400 eura) dok bi mu prelaskom samo u prvi stup mirovina iznosila 3.583 kune (oko 480 eura).

Mnogi ekonomski stručnjaci tvrde da je zapravo riječ o ukidanju drugog stupa, što resorni ministar odlučno odbacuje tvrdeći da se drugi stup želi dodatno ojačati, a oštriji kritičari čak govore da se radi o pljački umirovljenika jer, kažu, država namjerava uzeti njihove ušteđevine iz 2. mirovinskog stupa i prebaciti ih u državni proračun. Dosta gnjeva izaziva i prijedlog da se odlazak u prijevremenu mirovinu penalizira s 0,34 posto za svaki mjesec, odnosno godišnje 4,08 posto, a najviše 20,4 posto za pet godina. Zbog tog prijedloga, kao i onog da se u mirovinu ide sa 67 godina, sindikati su već zaprijetili izlaskom na ulice.

Privilegirane penzije su ogroman teret

Za to vrijeme ministar Pavić na sve strane uvjerava građane da nemaju razloga strepiti od toga da će – kako je većina shvatila predloženu reformu – raditi dulje, a imati niže mirovine jer se, kaže on, ide prema podizanju mirovina.“Želimo da mirovine rastu, ali i da budu financijski održive za proračun”, izjavio je ovih dana ministar u nekoj emisiji pa se usput pohvalio kako je u mandatu vlade Andreja Plenkovića zabilježen rekordan rast mirovina. Na opasku voditeljice da 69 kuna (oko 10 eura) nije bogzna kakav rast, ministar je uzvratio kako „69 kuna i nije baš malo”.

Da je čitava mirovinska reforma PR-ovska opsjena smatra jedan od Pavićevih prethodnika, Mirando Mrsić, koji je bio ministar rada i mirovinskog sustava u vladi Zorana Milanovića.

„Mirovinski sustav je stup države još od Bismarcka, koji je shvatio da ljudima treba osigurati mirovine kako bi nakon radnog vijeka uživali u starosti. Umjesto da napravi promjene koje će osigurati veće mirovine u budućnosti i posložiti prvi mirovinski stup u kojem ima dosta problema, Vlada ide za tim da se smanje mirovine što će dovesti do siromaštva umirovljenika“, kaže Mrsić za Al Jazeeru.

On ističe da je za reformu mirovinskog sustava ključno zaustaviti broj privilegiranih mirovina te povećati broj zaposlenih i pooštriti kontrolu uplate doprinosa. Da su povlaštene mirovine teret mirovinskog sustava smatraju mnogi. Na njih godišnje otpada 5,5 milijardi kuna (750 milijuna eura) i većinom se odnose na mirovine hrvatskih branitelja, koji su u prosjeku umirovljeni s 19 godina radog staža, ali i mirovine pripadnika HVO-a, koji su u prosjeku imali sedam godina staža. U Hrvatskoj prosječni radni vijek traje tek 31,5 godinu (skoro deset godina manje nego u Njemačkoj) a tek 14 posto radnika odlazi u mirovinu s punim radnim stažem.

„Reforma kao srednjoškolska zadaća“

Na naše pitanje je li mirovinski sustav u Hrvatskoj moguće dugoročno učiniti održivim, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) Jasna A. Petrović kaže da jest, ali uz ekonomski razvitak i povećani broj zaposlenih, dubinsku reformu drugog mirovinskog stupa, reviziju svih posebnih mirovina te zaustavljanje bujanja dodatnih posebnih prava.

„Time imamo velike mogućnosti prestati biti zemlja s najsiromašnijim umirovljenicima na području bivše Jugoslavije. Trenutno imamo najniži udjel od samo 37,35 posto prosječne mirovine u prosječnoj plaći, tako da je relativna vrijednost mirovine bitno niža od npr. Slovenije i Makedonije sa 60 posto udjela. Više od 53 posto mirovina su ispod hrvatske linije siromaštva (2.180 kuna – blizu 300 eura, nap.a.), a svaka treća osoba starija od 65 godina je u zoni siromaštva. Također, imamo nevjerojatno nisku stopu pokrivenosti te dobne skupine starosnim mirovinama, samo 64 posto, pa je i uvođenje tzv. nacionalne mirovine neophodno provesti paralelno s mirovinskom reformom“, smatra predsjednica SUH-a.

Na jednog penzionera 1,2 radnika

Gotovo trećina stanovništva Hrvatske je u mirovini pa ne čudi što je mirovinski sustav duboko u problemima. Prema službenim podacima, koncem prošle godine omjer je bio 1,2 zaposlena na jednog umirovoljenika. Konkretnim brjkama, bilo je 1.475.044 zaposlenih i 1.232.651 umirovljenih. Usporedbe radi, osamdesetih godina prošloga stoljeća omjer zaposlenih i umirovljenika u Hrvatskoj bio je 4:1 u korist zaposlenih.

Iako ističe da predložena reforma ima i dobrih strana, Petrović upozorava na temeljni nedostatak te i sama spominje povlaštene mirovine.

„Dvije glavne stavke unutar nedostajućih 17 milijardi kuna za godišnji mirovinski budžet od 39 milijardi su – 6,6 milijardi za tranzicijski trošak drugog mirovinskog stupa te 5,24 milijarde kuna za tzv. povlaštene mirovine. Dakle, reforma koju Ministarstvo naziva „cjelovitom“, daleko je od toga, a zadnja prezentacija nalikuje na srednjoškolski uradak. Nema tu niti reforme drugog stupa, niti sustava posebnih propisa za 17 skupina „povlaštenih“ umirovljenika“, kazala je predsjednica SUH-a za Al Jazeeru.

Mizerno povećanje mizernih penzija

Mirovina i mirovinski doprinosi, dodaje, imaju temeljnu svrhu zaštititi građane u starijoj dobi od siromaštva, a u prezentaciji reforme, kaže, niti jednom rječju se ne spominje siromaštvo.

„Bez uvođenja novog modela za usklađivanje mirovina, koji realnu vrijednost mirovina strmoglavljuje prema bijedi već godinama, neće biti poboljšanja položaja umirovljenika. Nužno bi bilo uvesti i novi model zajamčene minimalne mirovine umjesto postojeće sramotne najniže mirovine kojom i oni sa 40 godina staža imaju manje od 2.000 kuna“, zaključila je Petrović.

Prosječna mirovina u Hravtskoj je 2.552 kune (340 eura), a od 1,23 milijuna umirovljenika njih 243 tisuće prima najnižu mirovnu prosječnog iznosa 1.518 kuna ili dvjestotinjak eura. Reformom se predlaže povećanje te najniže mirovine za 3,13 posto što je, bez sumnje, posve mizerno povećanje ionako mizernog iznosa. Inače, među umirovljenicima u Hrvatskoj čak je 94 tisuće onih s prosječnom mirovinom od samo 232 kune (31 euro) te 86 tisuća onih s prosječnom mirovinom od 780 kuna ili stotinjak eura. Nasuprot njima, onih s mirovinama iznad tisuću eura je nešto više od osam tisuća. A već i same projekcije budućih mirovina u dokumentima koji idu uz prijedlog mirovinske reforme jasno govore da će u budućnosti starost u Hrvatskoj biti još teža, a umirovljenici još bliže nezasluženom siromaštvu.

Vjerojatno najbolju sliku stanja hrvatskog mirovinskog sustava, u jeku prvih rasprava o prijedlozima mirovinske reforme, pokazao je primjer jednog umirovljenika iz Slavonije koji su prenijeli gotovo svi ovdašnji mediji. Ivan Šalković iz Bukvika kod Orahovice tri je godine radio u Njemačkoj kao ‘bauštelac’ i skupljač sekundarnog otpada. Potom se vratio i u Hrvatskoj prikupio 30 godina staža radeći u jednom poljoprivrednom poduzeću te u jendoj ciglani. Za tih 30 godina staža u Hrvatskoj danas prima mirovinu od 1.902 kune (256 eura) dok mu za tri godine rada u Njemačkoj otamo stiže mirovina u iznsou od 1.511 kuna (203 eura).

Izvor: Al Jazeera