Građani prošetali Prijedorom i potpisali peticiju

Nekoliko stotina građana i aktivista građanske inicijative “Jer me se tiče”, koja okuplja nevladine organizacije, neformalne grupe i pojedince koji se bave promocijom ljudskih prava, obilježila je danas Međunarodni dan bijelih traka u Prijedoru, javlja Anadolija. 

Podsjećamo, simbolika bijelih traka dolazi iz 31. maja 1992. godine, kada su vlasti bosanskih Srba u Prijedoru (kasnije i u nekim drugim mjestima) izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se naređuje nesrpskom stanovništvu da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, i da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava.

Ovo je bio početak kampanje istrebljenja u kojoj su provođene masovne egzekucije, silovanja, otvarani koncentracijski logori i činjeni drugi zločini, čiji je konačni ishod bio uklanjanje 94 posto Bošnjaka i Hrvata s teritorije općine Prijedor.

Ovo je, ističu iz inicijative “Jer me se tiče”, bio prvi put od 1939. i nacističkog proglasa, prema kojem su poljski Jevreji morali nositi žute trake sa plavom Davidovom zvijezdom oko rukava, da su članovi jedne etničke ili religijske grupe na ovaj način bili obilježeni za istrebljenje.

Nakon protestne šetnje glavnom Prijedorskom ulicom, na gradskom trgu ispred robne kuće Patria položene su 102 ruže za 102 djece ubijene tokom proteklog rata na području toga grada, te pročitana peticija sa zahtjevima lokalnim vlastima koji nisu ispunjeni tokom protekle godine, a odnose se na omogućavanje dostojanstvenog obilježavanja stratišta prijedorskih Bošnjaka i Hrvata.


Još se traga za više od 700 žrtava

U Prijedoru je danas počelo i prikupljanje potpisa koji će biti predati Skupštini grada za izgradnju memorijala ubijenoj djeci u centralnom gradskom jezgru.

Edin Ramulić, predstavnik NVO Izvor iz Prijedora u izjavi za Anadoliju je kazao da očekuje i da će današnje obilježavanje Dana bijelih traka biti još jedno podsjećanje na sve strahote koje je pretrpjelo nesrpsko stanovništvo u tom gradu tokom 1992. godine.

Istakao je da će danas, ako ništa drugo, sugrađane suočiti s činjenicom da je ubijeno 3.100 ljudi, među kojima je i 102 djece.

“Teško je kazati mijenja li se svijest ljudi, ali sam uvjeren da će to dati rezultat jednoga dana. Problem je što suočavanje s prošlošću teško ide i u ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine. I sve dok se ne budu priznali zločini, mi ovdje u Prijedoru morat ćemo to sami činiti”, kazao je Ramulić.

Prijedorčanin Goran Zorić, aktivista građanske inicijative “Jer me se tiče”, kazao je da je današnja manifestacija podsjećanje na civilne žrtve Prijedora, ali i na sve ostale civile stradale tokom rata u Bosni i Hercegovini.

“Naša šetnja protest je protiv odnosa kako grada Prijedora tako i cijele Bosne i Hercegovine prema civilnim žrtvama”, naglasio je Zorić u izjavi za AA.

Građanski aktivisti koji su u Prijedor danas došli iz Sarajeva, Mostara, Bijeljine, Ključa, Konjica, Banje Luke nakon obilježavanja Dana bijelih traka priključili su se lokalnim aktivistima nevladinog sektora u pakovanju i podjeli pomoći stanovništvu Prijedora stradalom u nedavnim poplavama.

‘Da više niko ne ubija djecu’

Fikretu Bačiću su 1992. godine u Zecovima kod Prijedora ubijeni kćerka Nermina, koja je imala sedam godina, i sin Nermin u četrnaestoj godini.

“Našu djecu niko nije zaštitio u ratu, ali danas mi, roditelji te djece, očekujemo da će nam se u ovom opravdanom zahtjevu pridružiti svi građani Prijedora, bez obzira na kojoj strani su tada bili. Ovo je prilika za svakog da pokaže da se ne slaže sa ubijanjem nedužne djece. Želimo da taj spomenik bude opomena za buduće generacije da u našem Prijedoru nikada više niko ne ubija nedužnu djecu i ostane nekažnjen”, naveo je Bačić.

Bandić otvorio Dane bijele trake u Zagrebu

Gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić otvorio je manifestaciju Dani bijele trake, koju ogranizira Islamski centar Zagreb, nakon čega je održana tribina o temi “Prijedor 22 godine poslije – posljedice”, javila je Anadolija. Naglasak tribine stavljen je na posljedice s kojima se Prijedor suočava danas, a koje svoj uzrok imaju u zločinima koji su se desili za vrijeme rata u tom kraju. Gradonačelnik Bandić poručio je kako se samo istinom može boriti protiv zaborava te kako se ovakvi događaji ne bi smjeli nikada ponoviti.
Na tribini u Islamskom centru sudjelovali su Vesna Teršelič, voditeljica Documente, Centra za suočavanje s prošlošću, Refik Hodžić, direktor komunikacija Međunarodnog centra za tranzicijsku pravdu iz New Yorka, Goran Zorić, izvršni direktor Centra za mlade “KVART” iz Prijedora i Edin Ramulić, glasnogovornik Udruženja Prijedorčanki “Izvor”.

Djecu je te 1992. godine izgubila i Mejra Dautović. Sin Edin je, priča ta majka, ubijen u logoru Omarska 1992. godine, a kćerka Edna odvedena 25. na 26. juli autobusom punim logoraša, koji je završio u jami Lisac, u Malom Duboviku.

Ona se prisjeća i 31. maja 1992: “To nikad čovjek ne može zaboraviti. Morao si staviti bijelu traku kad izlaziš napolje, a bijelu zastavu na kuću. Bio je to dan kada je po cijelom Prijedoru bilo mrtvih.”

Podršku inicijativi “Jer me se tiče” svojim prisustvom svake godine daju i brojne nevladine organizacije iz cijele regije.

“To smatramo svojom elementarnom ljudskošću pre svega, a isto tako građanskom odgovornošću, jer mesto iz kojeg dolazimo jeste najodgovornije za zločine počinjene u Bosni i Hercegovini, a samim tim i u logorima u Prijedoru i drugim mestima”, kaže Marija Perković, aktivistica iz organizacije “Žene u crnom” u Srbiji.

Do sada je među tijelima pronađenim u masovnoj grobnici Tomašica pored Prijedora potvrđen identitet 12 dječaka od 15 do 17 godina.

Izvor: Al Jazeera i agencije