Građani Sarajeva zabrinuti za sigurnost

Nedavni prijedlog federalnog Ministarstva pravde u BiH da se kazna za ubistvo koje je počinio maloljetnik i mlađa punoljetna osoba, smanji s deset na pet godina zatvora izazvala je oštre reakcije javnosti. Taj prijedlog, na koncu, nije prošao u Parlamentu, ali je otvorio javnu polemiku kako se društvo bori sa sve većim problemom maloljetničkog prijestupništva.

Već letimičan pogled na novinske napise zabrinjava. Vijesti za crnu hroniku svakim je danom sve više.

„U zadnjih mjesec dana znalo se dogoditi da gotovo trećina svih tekstova objavljenih u tisku bude o kriminalu. Od toga, znatan broj tekstova odnosio se na kaznena djela koja su počinili maloljetnici“, javlja reporter Al Jazeere Ivan Pavković.

Maloljetni prijestupnici

Krađe, tuče ali i pucnjava - maloljetnička kaznena djela, u porastu su.

Alarm je u Sarajevu zazvonio 2008. Mićo Letić, umirovljeni policajac, sjeća je se kao vrlo stresne godine u policiji.

„Imali smo paljenje benzinom Ljubice Spasojević, nakon toga ubistvo pokojnog Denisa Mrnjavca. I naravno, tada je javnost shvatila da bi se trebalo nešto uraditi“, kazuje Letić, stručnjak za maloljetničko prijestupništvo.

Građani su se i zabrinuli za vlastitu sigurnost. Njihove poruke glase:

„Strah...Vjerujte, svaki dan se dešava nešto na ulicama. Niko ništa ne poduzima.“

„To je stvar sistema i policije. Droga je prevladala. Ako se suzbije droga, suzbit će se i te pojave.“

„Evo uđeš u prijevoz, neki skandali se dešavaju svaki dan. Na ulici ne smiješ proći, bilo gdje. Za mene je to stvarno nestabilno.“

O problemu se puno razgovara. Posebno je aktivan nevladin sektor gdje su detektirali što treba poduzeti, u preventivnom smislu.

„Da se uvedu multidisciplinarni timovi pri školama. Isto tako multidisciplinarni timovi pri policiji. To znači da bi u tim timovima prevashodno trebali da budu psiholozi, socijalni radnici i pedagozi“, veli Alma Hadžiskakić, organizacija "Narko Ne".

Onima koji su već zakoračili u svijet kriminala bavi se policija.

No, statistika zna biti poražavajuća.

Od onoga što uradi policija, tužitelji obrađuju tek polovicu. Sudovi na kraju procesuiraju tek 10 do 15% slučajeva.

Stoga ne čudi podatak da je među maloljetničkim prijestupnicima 40% povratnika. Ukoliko ne dođe do dramatičnog zaokreta, u Centru za sugurnosne studije, predviđaju nova iskušenja.

„Mislim da će doći do velikog problema što će se djeca i maloljetnici koristiti i za izvršenje krivičnih djela od strane određenih kriminalnih grupa, narko-bosova. Hvala Bogu, još nisu zabilježeni takvi  slučajevi, ali to je trend koji se radi u svijetu, a BiH nije imuna na to“, upozorava Armin Kržalić, Centar za sigurnosne studije.

Federalni Parlament usvojio je novi zakon o postupanju s maloljetnicima.

No, u njemu i zaključak kako financijska sredstva za provođenje nisu potrebna. Upoznati s problematikom smatraju to ravnim  skandalu jer je, stanje, zapravo obrnuto.

Upozorenje stručnjaka

„Ovaj Zakon podrazumijeva i nove institucije, totalnu reformu u dijelu postupanja s maloljetnicima, i u policiji i u tužilaštvima i pravosuđima i centrima za socijalni rad, gdje će se raditi medijacije“, navodi Mićo Letić, stručnjak za maloljetničko prijestupništvo.

Bez sredstava teško je to provesti pa je upitno koliko se ozbiljno na problem zapravo gleda. Stručnjaci upozoravaju kako se na maloljetničko nasilje i prijestupništvo može utjecati.

No, za to su potrebne ustanove, ljudi, procesi, a ne samo napisani zakon.

Izvor: Al Jazeera