Graditeljima brodova iz Bijele prijeti ulica

Radnici crnogorskog brodogradilišta u Bijeloj protestuju nakon nedavnog stečaja i traže isplatu neisplaćenih primanja i otpremnine.

Država, koja je vlasnik brodogradilišta, nakon četiri propala pokušaja prodaje odlučila je da preduzeće ponudi u koncesiju. Radnici se ne slažu. Strahuju, kažu, da je to pokušaj jeftine rasprodaje imovine firme.

Mašine brodogradilišta u Bijeloj su utihnule. Mjesec i po kompanija je u stečaju, a 200 radnika koji su završili na birou danima protestuju tražeći isplatu dvije i po zarade, povezivanje staža i otpremnine.

“Ono glavno oko čega je zapelo je isplata otpremnina radnicima brodogradilišta koji ne pristaju na socijalni program koji nam nudi Vlada, nego tražimo isplatu preko kolektivnog ugovora i garancije da će nam taj kolektivni ugovor biti isplaćen”, kaže sindikalist Mladen Krivokapić.

Po socijalnom programu otpremnine bi bile od tri do 18.000 eura, po ugovoru od 12 do 35. Država smatra da je uvođenjem stečaja kolektivni ugovor prestao da važi.

Ukupni dug brodogradilišta prelazi 16 miliona eura, a stečaj je pokrenut zbog 6,5 miliona neplaćenih poreza i doprinosa.

Bez odgovora bivše uprave

“Ni bivša uprava kompanije, niti stečajni upravnik, koji je u međuvremenu dao ostavku, nisu bili voljni da pred kamerama komentarišu situaciju u brodogradilištu. U telefonskom razgovoru stečajni upravnik objasnio je kako je ostavku dao jer mu nije bilo omogućeno da radi svoj posao, kako tvrdi, zbog stalnih protesta i opstrukcije radnika. On je, kaže, pokušao da se dogovori sa njima i isplati im jednu platu kako bi završili rad na pet inostranih brodova koji su u ovom momentu zarobljeni u Bijeloj”, javlja Al Jazeerina reporterka Milica Marinović.

Radnici su to odbili, a svaki dan kašnjenja je novi trošak za državu. Četiri pokušaja vlade da proda akcije preduzeća nisu uspjele, pa se ona odlučila za programirani stečaj. Interesovanje za kupovinu preduzeća pokazali su holandski Damen i kanadski Adriatic Marinas, vlasnici elitne luke Porto Montenegro.

“Poslije svega, mi ne vjerujemo više nikome. Nama je rečeno da ćemo mi da radimo, pa evo ne radimo. Smatramo da je ovo priprema terena da gospodin Mank, zajedno sa holandskim Damenom, za vrlo male pare kupi zemljište. Znači, proglasiće se bankrot firme i kupiće ga kao zemljište. Mislimo da se na tome radi, a vrijeme će pokazati jesmo li mi radnici bili u pravu”, dodaje Krivokapić.

Crna ekološka tačka

Bijela je godinama “crna tačka” crnogorske ekologije zbog neriješenog pitanja otrovnog grita, otpatka koji nastaje remontom brodova i ozbiljno zagađuje okolinu. Država je preuzela na sebe da to riješi, a mogućnost da brodogradilište u ovom obimu prestane da radi raduje ugostitelje.

“Pod uslovom da se radnici zbrinu, tu ima veliki broj radnika koji drže svoju porodicu, znači trebalo bi to kvalitetno riješiti. Kada se to riješi, za nas, ne za nas nego za naše partnere koji dovode goste ovdje devet mjeseci u toku godine, za nas bi to bio jedan veliki plus”, objašnjava ugostitelj Vlado Popović.

Za mještane Bijele, međutim, gašenje brodogradilišta je udar na njihovu egzistenciju.

“Čitave generacije su ovdje nalazile posao, znači s koljena na koljeno se prenosio posao. To su specijalistički poslovi. Tu su ljudi, generacije i generacije obučavane za taj posao. Ti ljudi koji ostanu bez posla, više ga nemaju, a da ne pričam da sledeće generacije ovdje neće imati posla, da će morati da idu negdje vani da traže hljeb”, ukazuje Stevo Vasiljević, mještanin Bijele.

Brodogradilište Bijela osnovano je 1927. godine i najveće je u južnom dijelu Jadrana. Godišnje obavi remont i do stotinu brodova. Plan države je da investitorima ponudi koncesiju na 30 godina, a prijedlog ugovora je na javnoj raspravi.

Izvor: Al Jazeera