Granić o sporazumu Tuđman-Izetbegović

Mate Granić, bivši ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske i jedan od najbližih saradnika bivšeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana vjeruje da Sabor Hrvatske neće ratificirati Sporazum o granici s Bosnom i Hercegovinom dokument nakon što ga u proceduru uputi Vlada Hrvatske Zorana Milanovića.

Granić, koji je upućen u detalje nastajanja Sporazuma o granici Tuđman-Izetbegović, u razgovoru za agenciju Anadolija (AA) prisjeća se dogovora dvije države iz  1999. godine.

“Nakon potpisivanja Washingtonskog i Daytonskog sporazuma, ali i poznatog incidenta između pripadnika Hrvatske vojske (HV) i SFOR-a, krajem 1998. godine kod Martin Broda, Hrvatska i BiH su se dogovorile da čim prije identificiraju granicu između dvije prijateljske države te potpišu sporazum o državnoj granici”, kaže Granić.

“Pregovore s hrvatske strane je vodila ad hoc Državna komisija, a sa strane BiH Državna komisija za granice. Pregovaralo se u dobroj vjeri i u kratkom vremenu, kraćem od jedne godine, određena je granica u dužini od 1.001 kilometar. Razgraničenje na moru predložio je Hidrografski zavod u Splitu”, sjeća se Granić.

Nove činjenice

Tek nakon toga, priznaje, pojavile su se nove činjenice o granici između dvije zemlje, a s njima i problemi.

“Nakon potpisa Sporazuma od strane predsjednika Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića, u hrvatskoj javnosti pojavile su se neke nove informacije koje ukazuju da je sudsku i administrativnu vlast nad dva otočića, Veliki i Mali Škoj, te vrhom poluotoka Klek stoljećima vršila Hrvatska. To je zaustavilo ratifikaciju Sporazuma.

Obje strane trebaju u dobroj vjeri analizirati nove dokumente hrvatske strane i pronaći pravedno rješenje. I ad hoc arbitraža o tom problemu je jedno od demokratskih i civiliziranih rješenja”, ističe Granić.

Na pitanje da li je tokom pripreme ili neposredno nakon potpisivanja Sporazuma bilo negativnih stavova o tom dokumentu, te da li mu se iko iz tadašnjeg HDZ-a usprotivio, Granić nije precizno odgovorio.

Atmosfera povjerenja

“Sporazum je pregovaran u prijateljskoj atmosferi i atmosferi povjerenja. Novi dokumenti skupine autora iz Dubrovnika o hrvatskom suverenitetu nad spornim otočićima i vrhom poluotoka Kleka su zaustavili ratifikaciju”, ocijenio je Granić.

Hrvatski premijer Zoran Milanović, kako dalje navodi Granić, želi čim prije riješiti problem, ali “ratifikacija dvotrećinskom većinom u Saboru nema potrebnu podršku”.

“Ratifikacija prostom većinom je ustavnopravno upitna. Zato je vrlo vjerojatno da će hrvatska strana predložiti da se ponovno otvore razgovori o spornim pitanjima. Cilj obje strane trebao bi biti da se granica pravedno odredi na temelju dokumenata”, smatra Granić.

Upitan da li se, kao bivši ministar vanjskih poslova, slaže s politikom rješavanja nesuglasica između BiH i Hrvatske, a kako ih vide premijer Hrvatske Zoran Milanović i ministrica Vesna Pusić, Granić odgovara:

Otpor HDZ-a

“Politiku razvijanja dobrih odnosa Hrvatske i BiH predlaže i predsjednik Republike Ivo Josipović, Vlada premijera Zoran Milanović i hrvatska oporba, i u rješenju otvorenih pitanja s BiH treba voditi aktivnu politiku, a problem riješiti na temelju dokumenata i međunarodnog prava”, konstatirao je Granić.

Ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić izjavila je u četvrtak kako je pitanje ratifikacije sporazuma Tuđman-Izetbegović iz 1999. prava tema za konsenzus s opozicionom Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ) koji je, naglasila je, stalno i pozivao na konsenzus oko gradnje Pelješkog mosta, a prije nešto više od godinu dana, kada je bio na vlasti, potvrdio je privremeni režim u Malostonskom zaljevu predviđen upravo tim sporazumom.

Hrvatska opozicija predvođena Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ) Hrvatske usprotivila se ratifikaciji Sporazuma Tuđman-Izetbegović je, navodno, dovodi u pitanje hrvatski suverenitet, iako se Sporazum prije 13 godina potpisao utemeljitelj njihove stranke i prvi predsjednik nezavisne Hrvatske Franjo Tuđman.

Izvor: Agencije