Oglasi

Graz - Balkan u malom, ali bez nacionalnih podjela

U drugom po veličini austrijskom gradu žive deseci hiljada ljudi sa prostora bivše Jugoslavije. Ovo su njihove priče.
Admir Lisica/Al Jazeera

Graz je drugi grad po veličini i broju stanovnika u Austriji. Često je ljudima s područja bivše Jugoslavije bio prva dodirna tačka s inostranstvom, nakon koje su ostajali ili odlazili dalje u Saveznu Republiku Njemačku. Danas se u Grazu na idealan način osjeti šarm i atmosfera Evrope kakvu bi smo svi željeli. Ogroman broj različitosti koje se uvažavaju, umjetnost i prosperitet ovdje savršeno funkcioniraju i osvajaju svakog posjetioca. U Grazu se ljudi s balkanskih prostora, koji su živjeli u nekadašnjoj zajedničkoj državi, još uvijek osjećaju zemljacima i svojima.

Grad studenata i migranata

U Grazu postoje četiri Univerziteta i dvije visoke škole na kojima studira preko 40.000 studenata iz različitih zemalja svijeta. Danas u ovom gradu živi 73.726 stranaca od kojih 20.837 dolazi sa prostora bivše Jugoslavije. O njihovim pravima se brine i zastupa ih Savjetodavno tijelo za migrante u Grazu, koje je, odlukom općinskog vijeća grada Graza, osnovano 1995. godine, a sačinjava ga devet članova koji nisu državljani Evropske unije. Njih na lokalnim izborima direktno biraju migranti, koji ne dolaze iz zemalja Evropske unije, na mandat od pet godina.

Upravo su početkom ove godine, na lokalnim izborima, odabrani predstavnici za vijeće migranata, među kojima su i studenti iz BiH - Cazinjanin Adis Draganović i Adea Hadžiabdić iz Gornjeg Vakufa, koji sada u općinskom vijeću zastupaju prava stranaca. Oni ističu kako Gradska uprava pruža veliku podršku migrantima, a posebno cijene one koji dolaze sa područja bivše Jugoslavije.

 „Ovom prilikom bih istakao dobru saradnju Bošnjaka, Hrvata i Srba ovdje. Vjerovatno iz razloga što kada dođu u nepoznato mjesto, tek tad shvate koliko je bitno da ih neko govorno razumije. Druga bitna činjenica je saradnja u poslovnom smislu. Ovdje kod nas izjava Ramba Amadeusa o visini plaće i nacionalizmu iz teorije prelazi u praksu. Jer kada imaš posao i solidno mjesečno primanje, kada ti država subvencionira zdravstvo i školstvo, kada ti i tvoja porodica možete uspješno planirati budućnost, tu nacionalizam i sve te komplikovane teme gube na značaju“, objašnjava Draganović

Kada su došli u Graz malo koga su poznavali, ali s vremenom se krug prijatelja proširio i upoznali su mnoge osobe sa područja bivše Jugoslavije, posebno preko njihovih platformi kao što su Facebook grupe i udruženja. Međusobno se druže i organizuju zajedničke aktivnosti, pokušavaju unijeti određene promjene u društvo i unaprijediti položaj migranata.

“Smatram da smo mi dobar primjer integracije, prvenstveno jer smo sastavljeni od tri i više različita naroda koja zajedno žive u drugoj zemlji i nastoje da se međusobno potpomažu”, ističe Adea.

Cijenjeni na tržištu rada

Vrijeme je adventa i božićnih sajmova. Grad Graz je i ove godine pripremio odlične dekoracije i ponude. Naši sagovornici iz Graza, ističu da će rado ugostiti turiste sa Balkana, što je i za njih vrlo značajno, jer nikad se ne zna kakvu ideju ili poslovnu saradnju međusobno mogu razmijeniti.

Ramiza Hašić (45) je rođena u Velikoj Kladuši, u Grazu živi 27 godina. Tu je završila fakultet personalnog menadžmenta i prošla brojne edukacije iz oblasti razvoja radnog tržišta. Trenutno radi kao konsultantica za radno tržište pri Zavodu za zapošljavanje u Grazu (AMS) koji se aktivno zalaže za integraciju stranaca na radno tržište. Kaže da jedan od najvećih problema s kojima se susreću stranci prilikom dolaska u Graz, jeste govorna barijera i upravo zbog toga razloga Zavod za zapošljavanje nudi konsultacije na maternjem jeziku, a osobama koje imaju slobodan pristup radnom tržištu omogućeni su i kursevi njemačkog jezika.

„Veoma mali broj osoba sa Balkana se vode kao nezaposleni. Cijenjeni  su na tržištu kao vrijedni radnici koji su predani poslu i dobro integrisani građani. Posebnu pohvalu zaslužuju osobe koje su u Graz došle tokom zadnjih 10 godina kao studenti. Pokazali su da je obrazovanje na prostoru Balkana veoma bitno, uzajamno i nesebično se pomažu. Nakon završetka studija mnogi su ostali u Grazu i zauzeli odgovarajuće pozicije na radnom tržištu“, kaže Ramiza.

Nema mjesta nacionalizmu i podjelama

Cazinjanka Zehida Tahirović-Begić pripada onoj predratnoj generaciji migranata koji su u Austriju došli u potrazi za boljim životom. Kada je s porodicom došla ovdje, planovi su bili da tu ostane samo nekoliko godina dok se ne snađe. Ali kako su planovi jedno, a život nešto drugo, sudbina je htjela da Zehida u Austriji ostane sve do danas, gdje živi skoro tri decenije. U Austriji ima solidan život, tu su njena djeca odrasla i školovala se. Iz cijele bivše Jugoslavije mladi jednostavno moraju bježati, kaže Zehida, a ondašnji političari ništa ne poduzimaju u pogledu toga. Za razliku od vlasti nekadašnjih jugoslavenskih država, lokalne vlasti u Grazu mnogo pomažu svoje građane, samo ukoliko su oni spremni da sarađuju.

“Našu djecu i omladinu treba upoznati sa kulturom i tradicijom naše zemlje koju treba prezentirati ovdje u Austriji, kako lokalno stanovništvo ne bi smatralo da mi dolazimo iz neke zaostale zemlje i da smo nepismeni”, kaže Zehida

Nikola Petrović je u Graz došao sa Pala i tu živi već dvije godine. Došao je radi studiranja i upisao se na master studij. Kada je došao, nije poznavao jezik i upisao se na kurs njemačkog koji uspješno završio. Ističe kako je u Grazu ‘sve super i da generalno ljudi sa Balkana ovdje imaju odlične odnose, jer nacionalizma gotovo da i nema’. Smatra da je stanje takvo, prvenstveno, zbog drugačijih odnosa ljudih jednih prema drugim, jer su ‘svi ovdje u istim problemima i moraju se zajednički boriti za bolju budućnost’.

“Ovdje sve odlično funkcioniše za razliku od međuljudskih odnosa nas Balkanaca tamo u državama bivše Jugoslavije. Imamo više mogućnosti ovdje nego u matičnim državama i veći je standard života, a manje ima nacionalizma i političkih rasprava”, pojašnjava Nikola

Adi Pejdah je došao iz Sarajeva, gdje je završio fakultet kriminalistike, kriminologije i sigurnosnih studija. Kako ni godinu dana nakon diplomiranja nije uspio pronaći posao, odlučio se za Graz gdje je upisao master studij kriminalistike. Ovdje su, kaže, međuljudski odnosi vrlo pozitivni, a jedan od razloga je, kaže, to što u Grazu nema političara kakvi su u Bosni i Hercegovini. On živi u četvrti Gries koja je na lošem glasu, ali kao takva je, kaže, bolja od bilo kojeg grada u BiH.

“Pozitivno je to što svi imamo dobre odnose ovdje, bez obzira na vjeru i naciju. Mislim da je to zbog toga što ovdje nema političara i politike kakvu mi dole imamo i niko ne gleda na ono što je bilo prije 20 godina”, kaže Adi.

Odbacili emocije, okrenuli se radu

Edvin Kahrimanović iz Gračanice spada u red one prve poslijeratne generacije studenata sa području bivše Jugoslavije. U Grazu živi skoro dvije decenije i kaže da su glavne teme među Balkancima ovdje - problemi oko studija i borba za smještaj i posao. Mjesta za ‘žestoku politiku’ nema, jer uglavnom svi rade i nemaju puno vremena za beskorisne rasprave.

Edvin ističe kako su glavne razlike između Balkanaca i Austrijanaca te što ovi drugi ne pridaju veliku pažnju emocijama u odnosu na razum i što vjeruju u rad: “Ljudi se ovdje bave temama koje se direktno tiču njih, a ostale stvari prepuste profesionalnim političarima kojih na Balkanu nema. Oni jednostavno rade i nemaju puno slobodnog vremena za gluposti. Dok kod nas ljudi nemaju posla i glavu pune crnim mislima, usljed čega se rađa depresija. Od Austrijanaca treba preuzeti te dobre stvari i oni su također prošli isto jedan težak period nakon Drugog svjetskog rata, ali uz manje emocija, više otvorenosti i puno rada uspjeli su da sve to prevaziđu i ostvare uspjeh.”

Život balkanskih migranta u Grazu, dobar je primjer kako razlike u vjeri, naciji ili drugačijim pogledima nisu prepreka za dobar i uspješan život. Hladne glave pristupiti svakom problemu, a rad, red i disciplinu staviti iznad svega, model je koji i BiH može izvući iz političke, socijalne i ekonomske krize u kojoj se nalazi više od dvije decenije.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.