Grčka: Mjere štednje izazvale nezaposlenost

Približava se rok do kojeg bi Grčka trebala vratiti još jedan dio duga međunarodnim kreditorima.

Nova vlada na vlast je došla obećavajući ukidanje mjera štednje, koje je okrivila za visoku stopu nezaposlenosti i nejednakost u državi.

Upravo su njeni pokušaji da promijeni stroge odredbe na tržištu rada u samom centru neslaganja s eurozonom i MMF-om.

Tania Stefaniotou, koja je nedavno stekla zvanje anesteziologinje, nakon petnaest godina studiranja i prakse, ne može pronaći posao.

„Imam znanje i iskustvo. Problem je što ih ne mogu koristiti. Na snazi je privremena zabrana zapošljavanja u javnom sektoru. Možete dobiti ugovor na godinu za hiljadu eura mjesečno i raditi u neopremljenoj bolnici.“

Ove neprilike dijeli njena generacija. Više od polovine mladih je nezaposleno.

Oni koji se odluče za minimalac zarađuju 450 eura mjesečno, ali mnogi su prisiljeni raditi na crnom tržištu, bez zdravstvenog i penzionog osiguranja.

Nezadovoljni državni službenici

U Vladi kažu da mjere štednje kojima su smanjeni minimalac i plate u javnom sektoru nisu dovele do ekonomskog rasta, već recesije i nezaposlenosti.

„Kada u vremenu krize odlučite vještački smanjiti potražnju snižavanjem plata, zapravo problem činite još većim. To nije pitanje lijeve ili desne vlade, mislim da je jednostavno riječ o – gluposti“, kaže Rania Antonopoulou iz Ministarstva rada.

Ovu situaciju je ljevičarska Syriza obećala promijeniti kada je izabrana u januaru. Između ostalog, i to da će odmah vratiti na posao 4.500 otpuštenih iz javnog sektora.

Ali, sve više bivših državnih službenika pristiže na vladina vrata, poput honorarnih čistačica.

Parlament je promijenio zakon o radu prije tri godine pod vodstvom premijera kojeg nisu izabrali građani. Te noći je uslijedio jedan od najvećih i najnasilnijih protesta u ovoj zemlji.

Syriza popluarna, ali slaba

Syriza želi vratiti minimalac na 730 eura kako bi povećala javnu potrošnju i potakla ekonomski rast.

Želi spriječiti poslodavce da otpuštaju više od pet posto radne snage u jednom navratu. I želi ponovno razgovarati o kolektivnom ugovoru. Vladin savjetnik objašnjava zašto.

„Problem sa pojedinačnim pregovorima jeste da ste sami protiv kompanije. Sindikati su možda pristali na minimalac od 800 eura u vašem sektoru i poslodavac vam kaže da vam ne može dati tu sumu. Ukoliko želiš, možeš potpisati ugovor za 500 eura. Uzmi ili ostavi. Trenutno je milion i po ljudi nezaposleno i zaposlenici danas nikako ne mogu pregovarati sa poslodavcima“, smatra ekonomista Savvas Robolis.

Syriza je popularna, ali njena pregovaračka pozicija je slaba. Neizvjesnost je dovela do smanjenja prognoze grčkog rasta na svega jedan posto u ovoj godini.

A bez rasta, nezahvalno je očekivati da za Taniu i njenu generaciju dolaze bolja vremena.

Izvor: Al Jazeera