Grčka preuzela predsjedanje Europskom unijom

Grčka je prvog dana 2014. godine preuzela šestomjesečno predsjedanje Europskom unijom, najavivši da će joj prioriteti biti borba protiv ekonomske i financijske krize, pitanje migracija i upravljanja granicama, te pomorska politika.

Preuzimajući predsjedanje, Grčka je ohrabrena naznakama da će, nakon iznimno duboke krize, štednje, prosvjeda i štrajkova, ove godine napokon ugledati tračak svjetla na kraju tunela, te je najavila kako, zbog teškog gospodarskog stanja u zemlji, neće samo “odrađivati” posao do sljedećeg, talijanskog predsjedništva.

Među prioritete je na prvo mjesto stavila borbu protiv ekonomske i financijske krize, potom pitanje migracija i upravljanja granicama, te pomorsku politiku.

O pitanju ekonomske krize naglasak će biti stavljen na rast, zapošljavanje – u trenutku u kojem su stope nezaposlenosti u više zemalja EU-a dosegle povijesne rekorde, poglavito kada se radi o nezaposlenosti mladih, te na koheziju.

‘U srcima i dušama’

Grčka, također, stavlja naglasak na inicijative i akcije za zaustavljanje rasta nezaposlenosti, te poticanje stvaranja radnih mjesta i kaže kako bi zbog naraslog nepovjerenja građana trebalo reafirmirati ulogu EU-a u njihovim “srcima i dušama”.

“Glavni cilj je očuvati stabilnost zajedničke valute, eura, uz produbljivanje integracije u monetarnoj uniji i ‘ex ante’ koordinaciju nacionalnih fiskalnih i ekonomskih politika”, navodi grčko predsjedništvo na svojoj web-stranici.

Grčka, također, želi da se probudi veća solidarnost među zemljama EU-a pri upravljanju valovima imigranata, kako bi se zajednički očuvala sigurnost kopnenih i morskih granica EU-a.

Imigracijski valovi, uzrokovani nestabilnošću na europskoj periferiji, stavili su dodatni teret na članice EU-a upravo u razdoblju ekonomske krize, kada su svi napori trebali biti usmjereni na očuvanje stabilnosti i poticanje rasta.

Taj teret najviše je pao na članice koje se nalaze na vanjskim granicama, a to su upravo one koje su najjače pogođene recesijom i nezaposlenošću.

Srbija počinje pregovore

Proširenje nije među njezinim prioritetima, ali upravo pod grčkim predsjedanjem Srbija će 21. siječnja početi pristupne pregovore.

“Posebno samo zadovoljni činjenicom da tijekom našeg predsjedanja počinju pregovori sa Srbijom. Mislim da će od toga imati koristi cijela regija i sve zemlje”, rekao je nedavno u Bruxellesu, na predstavljanju programa grčkog predsjedništva, zamjenik ministra vanjskih poslova Dimitris Kurkulas.

S obzirom na to da Grčka nije priznala neovisnost Kosova, upitan o tome hoće li to utjecati na pregovore sa Srbijom, Kurkulas je kazao da je novi korak Srbije prema eurointegracijama dobra vijest i za Kosovo, a da “činjenica da neke od europskih zemalja nisu priznale deklaraciju o neovisnosti Kosova nije prepreka napretku u odnosima s Kosovom”.

Jedno od pitanja tijekom grčkog predsjedanja bit će i napredak u pristupnim pregovorima s Turskom, koja je počela pregovore kad i Hrvatska, a minimalno je napredovala.

Grke će na čelu EU-a 1. srpnja naslijediti Talijani.

Posao za Bugare i Rumunje

Od 1. siječnja bugarski i rumunjski radnici mogu slobodno raditi u bilo kojoj drugoj zemlji članici EU-a, jer je isteklo sedmogodišnje prijelazno razdoblje u kojem su im mogle uvesti ograničenja, što je u nekim starim članicama izazvalo rasprave potaknute strahom da bi radnici iz dviju nasiromašnijih članica Unije svojim masovnim dolaskom u njima mogli ugroziti radna mjesta kojih je ionako premalo.

Bugarska i Rumunjska postale su članice EU-a 1. siječnja 2007. godine i u srijedu je isteklo prijelazno razdoblje u kojem su zemlje članice mogle uvesti ograničenja za radnike iz tih zemalja.

Privremeno ograničenje za jednu od četiri temeljne slobode na kojima počiva jedinstveno europsko tržište uvedeno je i za 10 zemalja koje su se Uniji pridružile 1. svibnja 2004. godine, te za Hrvatsku, koja je u nju ušla 1. srpnja 2013. godine.

Pri ulasku novih članica stare članice mogu ograničiti pristup svom tržištu rada i to u tri faze.

U prvoj fazi svaka zemlja može odlučiti da prve dvije godine članstva novih članica neće primjenjivati europsko zakonodavstvo, koje jamči slobodu kretanja radnika, nego nacionalno, koje najčešće predviđa da strani radnici moraju imati radne dozvole kako bi se mogli zaposliti.

Hrvatska najmlađa članica

U drugoj fazi, koja traje tri godine, zemlje članice moraju obavijestiti Europsku komisiju i dati valjano obrazloženje zašto žele produljiti rok u kojemu ne žele primati strane radnike.

U trećoj fazi, koja traje dvije godine, produljenje se može opravdati samo opasnošću od poremećaja na tržištu rada.

Ograničenje ni u kojem slučaju ne može trajati dulje od sedam godina.

Od 1. siječnja samo radnici iz najmlađe članice, Hrvatske, imaju ograničenja za rad u 13 zemalja, koje su odlučile iskoristiti mogućnost privremenog ograničavanja na svojem tržištu rada (Francuska, Njemačka, Nizozemska, Cipar, Austrija, Velika Britanija, Slovenija, Belgija, Španjolska, Luksemburg, Italija, Malta i Grčka).

U ostalih 14 zemalja (Švedska, Danska, Finska, Estonija i Litva, Latvija, Portugal, Poljska, Rumunjska, Mađarska, Irska, Slovačka, Češka i Bugarska) hrvatski građani mogu se zapošljavati bez ikakvih ograničenja od prvog dana članstva, 1. srpnja 2013. godine.

Izvor: Agencije