Grčki štrajkači traže odlazak Vlade

Na demonstracijama protiv mjera štednje u Atini u četvrtak su izbili sukobi kada su demonstranti počeli gađati policiju zapaljivim bombama i kamenicama, a policija je odgovorila suzavcem.

Povrijeđene su četiri osobe, 50 ljudi je privedeno, dok je jedan demonstrant preminuo od posljedica srčanog udara. 

Grčki radnici štrajkuju drugi put u posljednje tri sedmice kako bi pokazali liderima Evropske unije da će novi talas smanjenja plata i penzija samo pogoršati njihov položaj poslije pet godina recesije.

Više od 25.000 demonstranata okupilo se u centru Atine, dok je većina kompanija i zaposlenih u državnom sektoru započela 24-satni generalni štrajk, dvadeseti od maja 2010. godine, koji su organizirala dva najveća grčka sindikata ADEDY i GSEE.

Generalni štrajk se dešava u isto vrijeme dok se evropski lideri, zaokupljeni teškom dužničkom krizom i ekonomskom stagnacijom, okupljaju na samitu u Briselu.

Mikalis Spourdalakis, politički analitičar i profesor na Fakultetu političkih nauka u Atini, kazao je za Al Jazeeru da je povik štrajkača bio veoma jasan.

“Oni su protiv mjera štednje, protiv Vlade, poziva se da Vlada mora otići ako nastavi istim smjerom, istim politikama”, rekao je on.

Blokada države

“Ova Vlada alijanse tri stranke je potpisala ove mjere i sada planiraju konkretnu implementaciju, tako da je njima veoma teško sada odstupiti od tog plana. Zapravo, oni imaju probleme unutar svog članstva. Mnogi poslanici, parlamentarci  tri vladajuće stranke su upozorili vodstvo stranaka da neće glasati za ove mjere u Parlamentu.”

“Vlada ima problem dobiti legitimitet za svoje politike čak i unutar svog članstva. Ne znam kako će Vlada riješiti ovaj problem i odgovoriti na zahtjeve naroda, bez da poništi svoju obavezu onima kojima je već i dužna”, zaključio je Spourdalakis.

On je dodao da je Vladina politika štednje “izuzetno pogubna za ljude u smislu zarađivanja za život”.

“Grci se bore za sam opstanak –  25 posto radne snage u Grčkoj zvanično je nezaposleno, a 33 posto nezaposlenih živi ispod granice siromaštva. Povećanje samoubistava zbog ekonomskih problema povećano je za više od 45 posto.”

Zbog štrajka ne rade javne službe, a saobraćaj je otežan, budući da se čak i taksisti pridružuju obustavi rada na devet sati, dok će prodavnice u Atini i u drugim gradovima biti zatvorene čitav dan.

Ovo je drugi generalni štrajk za manje od mjesec dana. Sindikati organiziraju dvije odvojene šetnje u centru Atine.

Gnjev demonstranata usmjeren je na novo stezanje kaiša predviđeno za 2013. i 2014. godinu, koje zahtjevaju kreditori da bi Grčkoj dali novi kredit koji je toj zemlji očajnički potreban.

U Atini su održane stotine protesta zbog mjera štednje u protekle tri godine, od kada je Grčka objavila da je iznosila pogrešne podatke o deficitu i dospjela u tako teško ekonomsko stanje, koje se uspoređuje sa Velikom depresijom iz 30-ih godina prošlog vijeka.

Međunarodno kreditiranje

Zemlja jedva drži glavu iznad vode zahvaljujući dvama ogromnim međunarodnim kreditima od ukupno 240 milijardi eura.

Grčka je, kako bi dobila kredite, morala uvesti drastično smanjenje potrošnje, povećanje poreza i reforme kao nadoknadu za dugogodišnje rasipništvo Vlade.

Međutim, iako je budžetski deficit znatno smanjen, mjere su ubrzale recesiju, koja je poslije pet godina blizu depresije.

Očekuje se da će se privredni rast do kraja sljedeće godine smanjiti na četvrtinu nivoa iz 2008. godine.

Budući da je svaki četvrti radno sposoban stanovnik nezaposlen, Grčka ima najveću stopu nezaposlenosti u Evropskoj uniji (EU).

“Sve je gore i gore. Plate se smanjuju, penzije se smanjuju, sve poskupljuje, od hrane do liječenja, bolnica, lijekova, svega. Kako će ljudi živjeti? Kako ćemo živjeti?”, pita 85-godišnji penzioner Jorgos Jerodimos.

Grčka koaliciona Vlada, koja je na vlast došla prije četiri mjeseca, pregovara o novom paketu štednje s kreditorskom trojkom, koju čine Evropska komisija (EK) Međunarodni monetarni fond (MMF) i Evropska centralna banka (ECB).

Cilj je da se uštedi 11 milijadi eura, uglavnom na penzijama i zdravstvu i prikupi dodatnih 2,5 miljardi eura kroz poreze.

Poslije više od mjesec i po dana sporenja izgleda da je na pomolu postizanje sporazuma.

Kreditorska trojka je u srijedu saopćila da je postignut sporazum o većini suštinskih mjera koje su neophodne za provođenje reformi, a da će ostatak pitanja biti riješen narednih dana.

‘Previsoka cijena’

Atina se nada da će dobiti sljedeću tranšu kredita sredinom novembra, ubrzo nakon što ostane bez novca, navodi AP.

Sindikati kažu da je cijena obezbjeđivanja novca previsoka.

“Ko može izdržati nove mjere kada je blizu 70 posto ljudi između siromaštva i totalnog siromaštva. To je apsolutno nemoguće”, kaže Ilijas Iliopulos, generalni sekretar sindikata ADEDY.

“Na dan važnog samita u Briselu želimo poručiti liderima EU-a da je bilo dosta. Ne možemo više izdržati. Ovo nije dostojno Evrope. To je politika eksploatacije, profitera i kreditnih ajkula”, dodao je on.

Tokom 24-satnog štrajka vozovi i trajekti ne saobraćaju, dok je avionski saobraćaj bio obustavljen na tri sata.

Općinski zvaničnici su u srijedu uklonili kontejnere sa ulica u tradicionalno kriznim dijelovima grada, pošto demonstranti imaju običaj da ih pale.

Ali nasilje ne pomaže Grcima s niskim prihodima kao što je Jerodimos.

“Svega smo se lišili. Sada kupujemo samo najnužnije. Žena i ja smo kupili hljeb za ručak. Hljeb od 40 centi. I karfiol kao salatu. Ne stidim se to kazati. Zašto bih se stidio?”, kaže Jerodimos.

Izvori: Al Jazeera i agencije