Gubitak brodske rafinerije dostigao 300 miliona eura

Prošlo je 10 godina od privatizacije naftne industrije bh. entiteta Republika Srpska. I pored brojnih olakšica koje su entitetske vlasti dale novim vlasnicima, Rafinerija nafte u Brodu posluje s gubitkom. U prošloj godini akumulirani gubitak jedine rafinerije nafte u Bosni i Hercegovini dostigao je iznos blizu 300 milijuna eura.

U sindikatu Rafinerije nafte u Brodu kažu da o poslovnim gubicima ne znaju mnogo. Plaće su redovite i u prosjeku iznose 500 eura. Poslodavac, kažu, ispunjava sve svoje obaveze.

Međutim, Rafinerija prošlu godinu nije završila samo s financijskim gubitkom već i sa 117 radnika manje u odnosu na 2015. godinu.

“I za ovu godinu predviđen je tehnološki višak od 56 radnika i brojka zaposlenih mora biti 926 radnika završno sa 31. decembrom”, kaže sindikalist Đorđe Cvjetković.

U sindikatu kažu da je i to dio mjera za stabilizaciju i ekonomski oporavak.

No, Siniša Vukelić, glavni urednik poslovnog portala Capital.ba, upozorava da “ukupan akumulirani gubitak čitave naftne industrije, u koji spada i Rafinerija nafte u Brodu, dostiže alarmantnih milijardu evra”.

“Ovo je zaista alarmantno i veliko zvono koje zvoni, a svi se prave da ga ne čuju. I to je velika opasnost za čitav ekonomski sistem Republike Srpske jer je taj iznos čitav entitetski budžet, ako izuzmemo sredstva i fond invalidsko-penzionog osiguranja”, ukazuje Vukelić.

Nema dobiti bez modernizacije

Za zastupnika opozicijskog Narodnog demokratskog pokreta (NDP) Dragana Čavića smanjenje broja radnika nije iznenađenje, kao ni gubici Rafinerije. On je i ranije, kaže, upozoravao na to.

“Rafinerija ne može da funkcioniše. I to piše u revizorskim izvještajima već nekoliko godina – da ne može uopšte da funkcioniše bez vanjske finansijske podrške, koju je Rafineriji obezbijedila grupacija ‘Zarubežnjeft’ preko kreditora iz Rusije. Radi se o obavezama, koliko ja znam, od blizu 400 miliona evra”, kaže Čavić.

Iz grupe Optima, koja je vlasnik naftne industrije, ponavljaju da dobit u ovoj kompaniji nije moguća dok se ne završi proces modernizacije. Napominju i da europske rafinerije imaju slične probleme.

“Postojeća dugovanja su dugovanja prema matičnom preduzeću ‘Zarubežnjeft’, te iste treba posmatrati kao investiciju od strane matične kompanije i njenog vlasnika, Ruske Federacije, usmjerenu na planski razvoj naših preduzeća, naftnog sektora i privrede Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, a u koje je u proteklih sedam godina investirano 380 miliona evra”, odgovorili su iz grupe Optima.

“Privatizacija naftne industrije prije 10 godina rezultat je direktne pogodbe Vlade Republike Srpske i tadašnjeg premijera Milorada Dodika i predstavnika ruskog ‘Zarubežnjefta’. Detalji ugovora nisu odmah bili poznati javnosti”, javila je Al Jazeerina reporterka Ljiljana Smiljanić.

 

Ustupci donijeli gubitke

U Transparency Internationalu analizirali su ugovor prije nekoliko godina. Tada su, kažu, procjenjivali da će zbog svih ustupaka direktni gubici za Republiku Srpsku biti 250 milijuna eura.

“Tada smo upozoravali da će sve ono na šta se Vlada RS-a obavezala, dajući veoma povoljne uslove kupcu, dajući u velikoj mjeri odriješene ruke, na kraju proizvesti gubitke za Republiku Srpsku, što zapravo ne bi trebala biti poenta samog procesa privatizacije”, kaže Ivana Korajlić iz Transparency Internationala BiH.

Sporno je i to što se ni nakon 10 godina od privatizacije i dalje ne zna vlasnička struktura ruskog “Zarubežnjefta”, podsjećaju u Transparency Internationalu. Kažu da je bilo i neslužbenih informacija o tome da udio u vlasništvu imaju i osobe bliske entitetskim vlastima te da naftna industrija u Republici Srpskoj služi za izvlačenje novca u inozemstvo.

Izvor: Al Jazeera