Hag nije za rusku vlast

Potez Vladimira Putina je uslijedio nakon negativnih ocjena pripajanja Krima Rusiji (AP)

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je 16. novembra odluku o odbijanju Rimskog statuta Međunarodnog krivičnog suda, koji je nadležan za suđenja za genocid, agresiju i zločini protiv čovječnosti. Ministarstvu vanjskih poslova je naloženo da o tome obavijesti generalnog sekretara Ujedinjenih nacija.

Rimski statut je međunarodni ugovor koji definiše jurisdikciju, strukturu i funkcije Suda. Taj dokument je bio usvojen na diplomatskoj konferenciji pod okriljem UN-a 1998. godine, a stupio je na snagu 2002. godine. Rusija ga je potpisala 13. septembra 2000. godine, ali nikad nije ratifikovala u parlamentu. MKS-u se mogu žaliti ne samo države-članice, nego i zemlje koje su privremeno priznale njegove nadležnosti, kao i Vijeće sigurnosti UN-a.

Četiri presude i milijarda dolara

Prema mišljenju ruskog Ministarstva vanjskih poslova, “taj sud nije opravdao nade koje su polagane u njega i nije postao nezavisno autoritativno tijelo međunarodne pravde”.

Zvanična Moskva smatra rad MKS-a neefikasnim i jednostranim. Između ostalog, navodi se da je “tokom 14 godina rada MKS donio samo četiri presude, dok je potrošio preko milijardu dolara”.

Međutim, posmatrači u Moskvi sumnjaju da nije novac glavni problem. Nego Moskva je zabrinuta zbog previše pažnje ruskoj vanjskoj politici u kontekstu međunarodne pravde. Radi se, prije svega, o ocjenama MKS-a po pitanju sukoba Rusije sa susjedima – Gruzijom i Ukrajinom, a i oštroj kritici nekih zemalja i organizacija zbog ruske vojne kampanje u Siriji.

Sukob sa susjedima

Podsjetimo da je Moskva 2008. godine izvršila kratku vojnu operaciju protiv gruzijskih snaga u Južnoj Osetiji, a kasnije priznala tu regiju kao nezavisnu državu. (To su u međuvremenu učinile još tri zemlje – Venecuela, Nikaragva i Nauru). Južna Osetija u 2017. godini planira i referendum o pripajanju Rusiji, koja njoj pruža značajnu političku, ekonomsku i vojnu pomoć.

Što se Ukrajine tiče, Rusija je 2014. godine, nakon pada prokremaljskog režima Viktora Janukoviča u Kijevu, odlučila da pripoji sebi poluotok Krim, koji ima za Moskvu strateški značaj. U isto vrijeme Moskva je pružila podršku proruskim separatistima u istočnom dijelu Ukrajine, koji više nije pod kontrolom ukrajinskih vlasti.

Svoju odluku o Rimskom statutu Putin je donio nakon godišnjeg izvještaja Međunarodnog krivičnog suda u kome stoji da aneksiju Krima treba tretirati kao međunarodni oružani sukob Rusije i Ukrajine. Ta ocjena proizlazi iz činjenice da je Ruska Federacija poslala svoje oružane snage kako bi preuzela kontrolu nad dijelovima teritorije Ukrajine, što ruski vlasti zvanično negiraju.

Ranije je Međunarodni krivični sud započeo istragu u vezi sukoba 2008. godine u Južnoj Osetiji.

Međunarodni pritisak na Rusiju

Pritisak na Moskvu zadnjih godina se ostvaruje i preko drugih pravnih institucija.

Recimo, ovih dana Komitet UN-a za ljudska prava prihvatio je nacrt rezolucije kojom se osuđuje ruska “privremena okupacija Krima” i potvrđuje privrženost suverenitetu Ukrajine nad tim poluotokom. U tom dokumentu se takođe osuđuje diskriminacija stanovnika Krima, uključujući i krimskih Tatara. Moskva smatra tu rezoluciju politički motivisanom.

Iako je Moskva i ranije kritizirala rad međunarodnih pravnih tijela i sa skepsom pratila djelovanja Međunarodnog krivičnog suda ona je, kako kažu pravnici, ipak poduzimala korake u pravcu ratifikacije Rimskog statuta i promjene svojih zakona.

Čak i nakon vojnog sukoba sa Gruzijom Moskva je u više navrata ponovila svoj strateški interes da postane punopravna članica tog Statuta. Štaviše, Rusija je dostavila MKS-u informacije u vezi događaja u Južnoj Osetiji u 2008. godine.

Ali, nakon negativnih (za Rusiju) ocjena MKS-a o situaciji vezanoj za Krim više se ne može očekivati da će Moskva postati punopravna članica Rimskog statuta. Barem za vrijeme Putinovog režima.

U društvu afričkih zemalja

Rimski statut su do sada podržale 124 države. No, među njima nema utjecajnih globalnih i regionalnih igrača kao što su Kina, Indija, Saudijska Arabija ili Izrael, koji nisu ni potpisali taj međunarodni ugovor. Sjedinjene Države, kao i Rusija su ga potpisale, ali odlučile da ga ne ratificiraju.

MKS krivično goni prije svega organizatore agresije, genocida i drugih zločina (a ne neposredne počinioce). Do sada se taj sud bavio isključivo Afrikancima. Moskva nastoji da ga spriječi u njegovom ne-afričkom djelovanju, odnosno u slučajevima Gruzije i Ukrajine.

U posljednje vrijeme tri afričke zemlje (Burundi, Gambija i Južna Afrika) obavijestile su generalnog sekretara UN-a o svojoj namjeri da se povuče iz Rimskog statuta. Sada je vrijeme da Rusija se pridruži afričkom timu.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera