Hahn: Balkan je strateški važan

Odluka Ustavnog suda o Mostaru treba se provesti kao prioritet, navodi se u Hahnovom izvještaju o napretku BiH (EPA)

Evropski komesar za susjedsku politiku i proširenje Johannes Hahn istakao je danas da je Srbija u svakom slučaju specijalni slučaj, kako zbog centralnog položaja na Balkanu, tako i po tome što daje važan doprinos Berlinskom procesu, koji služi, pored realizacije zajedničkih projekata u regionu i važnom pomirenju.

On je u intervjuu bečkom dnevniku Standard kazao da Srbija u mnogim oblastima može dati impulse cijelom regionu.

“Međutim ne možete ignorisati emocionalno stanje stanovništva. U Skoplju moramo prići rješavanju pitanja imena Makedonije, što ćemo i učiniti. Čak i u Bosni i Hercegovini stvari napreduju. Dinamika je u redu”, objasnio je Hahn.

Na pitanje da li postoji opasnost, zbog aktuelne krize, da Unija izgubi zemlje Balkana zato što niko neće da primi nove članice, on je istakao da postoji zabrinutost zemalja kandidata, poslije referenduma u Velikoj Britaniji.

On je podsjetio da je početkom jula održan Samit o zapadnom Balkanu, gdje je baš to bila centralna tema.

Balkan strateški dio EU

“Zemlje zapadnog Balkana su starteški toliko važne za EU da će na kraju dana morati postati članice. Pristupna perspektiva je ponovo podvučena na Samitu”, rekao je Hahn.

On je istakao da će njegova umjetnost biti da zadrži draž i zahtjeve u balansu.

“Tu je potrebno biti konkretan. Otvorili smo prošle sedmice sa Srbijom dva važna poglavlja, što je bio bitan prodor. Sa Albanijom smo u četvrtak pokrenuli do sada najobuhvatniju reformu pravosuđa. U Makedoniji je bilo veoma važnog napretka u primeni sporazuma iz Pržina, koji treba zemlju da izvede iz političke krize. Iza nas imamo dobru sedmicu za mene i proširenje”, konstatovao je Hahn.

Upitan da li je u prošlost premalo pažnje pridato, u procesu proširenja, vladavini prava i korupciji, on je kazao da ne želi kritikovati svoje prethodnike, kao i da svako dobra ima svoje specijalne probleme.

“Imali smo 2004. izuzetno raspoloženje za širenje EU, jer se u tome vidio posljednji kamen u razvoju od 1989. Ujedno to je bilo utemeljeno u fazi ekonomskog buma. Kod vladavine prava se izostavilo da se različite kulture država spoje. Mislilo se, najvjerovatnije, da će se to samo od sebe riješiti. Zbog toga se i metodologija promijenila. Mi sada počinjemo pregovore sa poglavljima o vladavini prava i završavamo ih sa istim”, naglasio je Hahn.

Ciljevi do kraja mandata

Na pitanje koji mu je cilj do kraja mandata Hahn je odgovorio da postoje opći i konkretni ciljevi.

“Opće gledano, postigao sam da ekonomski razvoj dobije isti značaj kao vladavina prava. U cijeloj Evropi danas imamo umor od širenja i to se ne smije uljepšavati, posebno jer postoji opće mišljenje da svaka nova članica predstavlja novo finansijsko opterećenje za druge”, ukazao je Johannes Hahn.

On je istakao da sve zemlje istočnog bloka, iz bivše Jugoslavije nisu bile efikasne, a industrija je često bila zavisna od sirovina i oslanjala se na tešku industriju.

Te zemlje, kako je naglasio, moraju da se postave na šire osnove, i to mora biti forsirano, a uz to je neophodno privući investitore.

“Međutim mala i srednja preduzeća dolaze u jednu zemlju samo ako funkcioniše vladavina prava, ako je moguće osloniti se na lokalne sudove. Taj prelaz moramo organizovati – izgradnju ekonomskog razvoja, što mora ići ruku uz ruku sa razvojm vladavine prava. Snažno povezivanje političkih i ekonomskih osnovnih vrijednosti sam preduzeo. Nadam se da je to nepovratni proces”, zaključio je Hahn.

Govoreći o izbjegličkoj krizi, Hahn je istakao da su se neposredno pogođene zemlje, kao što su Srbija i Makedonija, uzorno kooperativno ponijele.

“Ne želim da zemlje Balkana na koje posebno gledam, postanu parking, sa kojeg se izbjeglice ne mogu kretati ni naprijed ni nazad”, poručio je Hahn.

Izvor: Agencije