Hasaković: Ovo je udar RS-a na državu BiH

Pripremila: Snježana Mulić-Softić

“Ovo je udar na državu. Situacija je vrlo ozbiljna”, ovo je prva reakcija stručnjaka za političku komunikaciju Adisa Hasakovića na spomen referenduma u bh. entitetu Republika Srpska.

Osim što se tim potezom, kako kaže, negira Ustav Bosne i Hercegovine i krši Dejtonski sporazum, već su bitno narušeni ukupni odnosi RS-u i u cijeloj državi te cjelokupan demokratski sistem.

Hasaković kaže da je već sada, a slijedom prethodnih događaja, sasvim jasno da se najavljeni referendum neće provesti u demokratskoj atmosferi, jer “svi građani neće imati jednako pravo da slobodno i bez vanjskih uticaja, u ovom slučaju straha i zastrašivanja, mogu izvršiti svoje građansko pravo i obavezu da biraju i da budu birani”.

“U pitanje je doveden legitimitet, a vjerovatno i legalitet izbora u tom entitetu. Referendum se održava samo sedmicu prije izbora, a to bitno utječe na glavni preduvjet za održavanja demokratskih izbora. Bitno je narušen izborni demokratski proces, “, kaže sagovornik Al Jazeere i pita se šta će se desiti s onim građanima koji ne izađu na referendum, pogotovo stoga što je predsjednik RS-a Milorad Dodik poručio Bošnjacima u tom entitetu da “neće imati budućnost ako ne budu glasali”.

Krajnji cilj – osamostaljenje RS-a

“Nesagledive su posljedice čina održavanja referenduma o Danu RS-a. Situacija koja može nastati nakon ovog čina krajnje je opasna i nepredvidiva. Ona direktno ugrožava mir u regiji, ali je i ozbiljna prijetnja miru u Evropi.

 Odgovornost za provedbu ne samo predizborne kampanje, već i cijelog izbornog procesa na predstojećim lokalnim izborima, već sada postoji. 

Po mom mišljenju, ovdje je na potezu Vijeće za provedbu mira”, kaže Hasaković, dodajući kako je krajnji cilj referenduma u vezi Dana RS-a, ustvari, osamostaljenje RS-a i podjela Bosne i Hercegovine.

Neshvatljivo mu je, kaže, da prije PIC-a i Ureda visokog predstavnika, nisu reagirale demokratske institucije Bosne i Hercegovine, počevši od Predsjedništva i Parlamentartne skupštine Bosne i Hercegovine, preko Vlade entiteta Federacija Bosne i Hercegovine, vlada kantona, predstavnika općina…

Vulgarizacija političkog komuniciranja

Na pitanje da li se referendum može posmatrati kao politički marketing uoči lokalnih izbora, Hasaković kaže: ‘Ovdje se, nažalost, ne može govoriti o etičkim standardima političke komunikacije, granicama dobrog ukusa i tolerancije u komunikaciji na način da se poštuje princip da moja/naša sloboda prestaje tamo gdje počinje sloboda drugoga/drugih.’
‘Jasno je da se radi o propagandi kao nedemokratskom obliku nametanja stavova i volje isključivo jedne politike, koja čini sve da od entiteta napravi državu, mada ne postoji nikakav zakonom propisan način za to. Pri tome, ova politika koristi čak i vlastiti narod, koji je doveden pred svršen čin, a kako bi se ‘sakrila’ iza njegove tobože demokratske volje koja mu je propagandom nametnuta. Ovo nije niti politički marketing, niti političko komuniciranje, na djelu je’ zapravo’ njegova vulgarizacija.’

“Šta je s Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, Tužilaštvom Bosne i Hercegovine? Gdje su sve te silne nevladine organizacije, koje tvrde da su jedan od stubova demokratije i koje predstavljaju interese građana? Ovo je udar na državu, direktno je ugrožen njen ustavni poredak i demokratski sistem. PIC će vjerovatno reagovati, ali kada i kako?”

Moguće sve opcije

“Već duže vrijeme PIC, ‘zbog mira u kući’ i zbog izdvajanja mišljenja jedne zemlje članice u Vijeću, nastoji svoje odluke postići konsenzusom i pri tom, po mom mišljenju, ne reagira adekvatno i u skladu s očuvanjem i zaštitom dosadašnjih demokratskih postignuća koja su mukotrpno izgrađena, odnosno demokratskog sistema u Bosni i Hercegovini, pa i Dejtonskog sporazuma. Ne znam koliko dugo će to ići tako, ali ovdje više konsenzus kao način donošenja odluka ne daje rezultate”, kaže Hasaković.

Veli da ne zna hoće li će OHR reagirati u skladu s ozbiljnošću problema.

“Eventualno nereagiranje OHR-a i specijalnog predstavnika Evropske unije za Bosnu i Hercegovinu u tom smislu bi ujedno značilo i javno priznanje prestanka važenja Dejtonskog mirovnog sporazuma, a onda su, realno posmatarano, sve opcije moguće”, zaključuje Hasaković.

Referendum o Danu RS-a zakazan je za 25. septembar, sedam dana uoči održavanja lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini.

Izvor: Al Jazeera