Haški sud traži od Praljka da plati 2,8 miliona eura

Praljak se nije odazvao pozivima suda da plati iznos odjednom ili u ratama (EPA)

Žalbeno vijeće Haškoga suda pozvalo je Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu da pomognu u lociranju imovine optuženog za ratne zločine, generala Slobodana Praljka, kako bi ta pravosudna institucija mogla naplatiti iznos od 2,8 milijuna eura, koliko je potrošeno na njegovu obranu.

Dvije države dobile su rok do 5. travnja, dokad trebaju napisati koje mjere mogu poduzeti kako bi se vratila sredstva koja od Praljka potražuje Međunarodni kazneni sud za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije), a posebno u smislu mogućnosti zapljene njegove nelikvidne imovine.

Haški sud prije više od tri godine zaključio je kako Praljak raspolaže imovinom koja mu omogućava da sam financira troškove svoje obrane i zatražio je da refundira sudu 2,8 milijuna eura, koliko je ICTY dotad potrošio plaćajući troškove njegove obrane.

Žalbeno vijeće zaključilo je kako se Praljak nije odazvao pozivima Tajništva ICTY-a da plati iznos odjednom ili u ratama, pa je odlučilo poduzeti nove korake u svjetlu pretpostavki da Praljak ima imovinu na području Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Predmet ‘Prlić i drugi’

Stoga je sud pozvao dvije države da se izjasne šta mogu učiniti kako bi pomogle da sud naplati potraživanja.

Na samom žalbenom ročištu, u predmetu “Prlić i drugi”, u kojem se sudi šestorici bh. Hrvata, Praljkova je obrana istaknula kako je prvostupanjskom presudom sudsko vijeće počinilo niz grešaka u vezi s ulogom Hrvatske u Bosni i Hercegovini i njihovog klijenta.

Odvjetnica Natacha Fauveau-Ivanović kazala je kako je pogrešno utvrđeno postojanje međunarodnog sukoba u Bosni i Hercegovini.

“Vijeće je utvrdilo kako je Hrvatsko vijeće obrane okupiralo dijelove Bosne i Hercegovine, što je apsurdni zaključak, jer se radi o snagama bosanskih Hrvata koje su priznale i vlasti u Bosni i Hercegovini”, kazala je ona.

Istaknula je kako je Vijeće, navodno, pogriješilo i u kriteriju globalne kontrole za utvrđenje međunarodnog oružanog sukoba, dodatno objašnjavajući kako suci u presudi nisu utvrdili potrebne elemente da je Hrvatska organizirala, koordinirala ili planirala aktivnosti u Bosni i Hercegovini nego je utvrdilo “neku neodređenu pomoć HVO-a”, koju je Hrvatska pružala i Armiji Bosne i Hercegovine.

‘Udruženi zločinački pothvat’

Podsjetivši kako je u Hrvatskoj “Armija Bosne i Hercegovine imala tri logistička centra te da je Hrvatska bila tranzitna točka za oružje za Bosnu i Hercegovinu”, Fauveau-Ivanović upitala je “koja to država neprijateljsku vojsku opskrbljuje oružjem i opremom i obučava njene vojnike”.

“Republika Hrvatska nije sudjelovala u tom sukobu”, ukazala je Fauveau-Ivanović, objašnjavajući kako je hrvatska uloga bila posrednička, zbog zahtjeva međunarodne zajednice da se angažira na smirivanju sukoba, što je Vijeće uzelo kao dokaz njenog sudjelovanja u međunarodnom oružanom sukobu.

Po njenim riječima, “u presudi nema dokaza da je Praljak znao za nekakav plan udruženog zločinačkog pothvata niti je dijelio takvu namjeru”.

“Praljak se zalagao za okončanje sukoba i borio se protiv zločina, učinio je što je mogao i nije imao nikakvu zločinačku namjeru”, rekla je Fauveau-Ivanović.

Druga Praljkova odvjetnica Nika Pinter kazala je kako je “rat između Armije Bosne i Hercegovine i HVO-a počeo u lipnju 1993. godine ofenzivom Armije Bosne i Hercegovine na HVO, a ne, kao što je zaključeno u presudi u siječnju 1993. godine, kada se zbio incident na području Gornjeg Vakufa-Uskoplja između dviju strana, koji se nije dalje nastavio”.

Ona je istaknula kako su se zločini tokom tog sukoba događali, no oni nisu bili posljedica udruženog zločinačkog pothvata.

Presuda do kraja godine

“Što se tiče odgovornosti Praljka, Vijeće u presudi nije utvrdilo ni kada je niti gdje i s kim planirao napade i zločinački plan”, istaknula je odvjetnica Pinter.

Haški je sud šestericu bosanskohercegovačkih Hrvata u svibnju 2013. godine nepravomoćno osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina počinjenih nad Bošnjacima tijekom rata u Bosni i Hercegovini, osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata.

Bivši predsjednik vlade samoproglašene Hrvatske republike Herceg-Bosne Jadranko Prlić tada je nepravomoćno osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić te bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16 godina, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.

Pred Haškim sudom ovog se tjedna održava žalbena rasprava, a pravomoćna presuda očekuje se do kraja godine.

Izvor: Agencije