Haški tribunal: Karadžić odabirao civile za istrebljenje

Radovan Karadžić je uhapšen nakon 12 godina skrivanja i prebačen u Hag iz Srbije 30. jula 2008. godine (Al Jazeera)

Drugog dana iznošenja završne riječi Tužilaštva na suđenju bivšem predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska Radovanu Karadžiću pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju, tužioci su naveli da je Karadžić u Srebrenici odabirao stanovništvo za istrebljenje, a uklanjanje bosanskih muslimana bilo je planirano i organizovano.

Tužioci su Karadžića optužili za genocid i ponovo zatražili doživotnu kaznu.

Na suđenju je prikazan videosnimak intervjua s Karadžićem emitovan na CNN-u, u kojem je Karadžić govorio o 15.000 nestalih Srebreničana.

”Mnogi od njih ušli su već na muslimanske linije. Prolaze kroz našu teritoriju, neki su još u šumama. Neki od njih su borci, ali smo ih pustili”, odgovorio je Karadžić tada novinaru, prenosi Dnevnik.hr

Tužioci su kazali da je nakon pada Srebrenice zarobljeno više od 7.000 ljudi, a svi su pogubljeni.

Gotovo 6.000 ljudi predalo se ili su zarobljeni u koloni 13. jula.

Pogubljene hiljade civila

Osim toga, stotine ljudi su zarobljene i pogubljene narednih dana, rekli su tužioci.

Tužilaštvo je na osnovu DNK analize zaključilo da je od 7.905 prijavljenih nestalih, najmanje 5.850 strijeljano.

Očekuje se da će broj rasti, nakon identifikacije posmrtnih ostataka žrtava u narednim godinama.

Tužilaštvo navodi kako niz dokaza upućuje na to da su pogubljeni civili koji nisu učestvovali u borbama.

Tužioci su Karadžića optužili i za teror u Sarajevu.

Priložen je niz dokumenata koje su bile Karadžićeve naredbe za vojno djelovanje na Sarajevo.  

Uz ostalo, pokazane su i fotografije pijace Markale u Sarajevu nakon ispaljene granate koja je usmrtila 68 i ranila 144 osobe.

“Karadžić i [bivši komandant Vojske RS-a, general Ratko] Mladić koristili su se terorom da zauzmu bolju poziciju za pregovore. Mogli su poboljšati uvjete u Sarajevu, otvaranjem aerodroma, puštanjem energenata… ali oni to nisu, jer su tako čuvali svoju poziciju za pregovore. Kampanja terora je smišljeno provođena, a svjedočili su joj i međunarodni posmatrači i novinari”, navodi Tužilaštvo.

Dalje se kaže da je Karadžić, kada je bio pritjeran u zid i kada je malo nedostajalo za međunarodnu intervenciju, odmah reagirao i prekidao teror na gradom.

“Nije se tada služio izgovorima kako ga vojska ne sluša, kako ne rade telefonske linije… Kada mu se zaprijeti, reagirao je i privremeno prekidao kampanju terora. To znači da je mogao prekinuti kampanju terora nad Sarajevom i građanima tog grada i ranije. Ali, on je to nastavio i naredne dvije godine.”

Besmisleno ispaljivanje granata’

Brojni su, kažu, i drugi primjeri koji dokazuju da je Karadžić kontrolirao i vodio snajpersku i drugu vatru na Sarajevo.

Preuzimao je direktnu operativnu kontrolu vojske kako bi izbjegao zračne udare.

“Karadžić i drugi članovi rukovodstva bosanskih Srba mogli su pojačavati ili smanjivati intenzitet udara vojske kako bi imao bolju poziciju u pregovorima. Karadžić je znao da pijani vojnici besmisleno ispaljuju granate”, ističu haški tužioci.

Tužilaštvo je u utorak okončalo iznošenje svoje završne riječi, a završnu riječ na suđenju dobit će i Karadžić, koji se brani sam.

Za njegovu odbranu također su predviđena dva dana i cijeli postupak bi trebao biti završen u četvrtak.

Odbrana je izvođenje dokaza počela 16. oktobra 2012. godine.

Tužilaštvo je završilo izvođenje svojih dokaza 25. maja 2012. godine, nakon što je pozvalo 195 svjedoka koji su svjedočili uživo. Suci su pozvali jednog svjedoka, dok je odbrana izvela njih 238.

Tužilaštvo Haškog tribunala saopćilo je u prošli petak da bi Karadžić trebao biti osuđen na doživotnu robiju, ukoliko bude proglašen krivim za “znatan dio” optužbi koje mu se stavljaju na teret.

Ratni lider bosanskih Srba

Karadžić (69) je optužen za genocid počinjen u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata širom Bosne i Hercegovine, koji je u sedam općina poprimio razmjere genocida, teroriziranje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada i uzimanje za taoce pripadnika Ujedinjenih naroda (“plavi šljemovi”) 1992-95. godine.

Nakon proglašenja samozvane republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini 9. januara 1992. godine, koja je kasnije preimenovana u Republiku Srpsku, Karadžić je postao njen prvi predsjednik.

U aprilu 1992. godine Karadžić i ostali lideri bosanskih Srba odlaze na Pale, a Vlada RS-a počinje 7. maja 1992. godine realizirati svoju odluku o formiranju sopstvenih oružanih snaga preuzimanjem srpskog vojnog kadra bivše Jugoslovenske narodne armije iz Bosne i Hercegovine.

Sve vrijeme rata u Bosni i Hercegovini bio je lider bosanskih Srba i, zajedno s ratnim komandantom Vojske RS-a, generalom Ratkom Mladićem, kome se također sudi pred Haškim tribunalom, kreator ratnih operacija.

Izvor: Agencije