Haški tribunal optužio 161 osobu, 74 presude

Pred Haškim tribunalom vodi se postupak protiv Radovana Karadžića, Ratka Mladića, Vojislava Šešelja i Gorana Hadžića (Al Jazeera)

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) do sada je optužio 161 osobu za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena na teritoriji bivše Jugoslavije.

Od toga, 21 optužena osoba nalazi se u pritvorskoj jedinici Haškog suda, među kojima se, između ostalih, nalaze nekadašnji lider bosanskih Srba Radovan Karadžić, bivši komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić, osnivač i lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj te Jadranko Prlić, nekadašnji vojni zapovjednik Hrvatskog vijeća obrane u Bosni i Hercegovini, piše Anadolija.

Protiv 20 optuženih postupak je u toku, od čega je njih 16 pred Žalbenim vijećem, dok je za četiri optužena suđenje u toku: Karadžić, Mladić, Šešelj i Goran Hadžić, nekadašnji predsjednik bivše samozvane republike srpske Krajine.

Prema podacima ICTY -ja, postupak je zaključen za ukupno 141 optuženu osobu sa prostora bivše Jugoslavije; 18 optuženih je oslobođeno optužbi, a 74 optužene osobe su osuđene.

Mandat Međunarodnog suda

Od pomenute 74 osobe, njih 50 je već izdržalo kazne, a trojica optuženih su umrli tokom izdržavanja kazne.

Među 18 optuženih osoba koje su oslobođene optužbi nalaze se, između ostalog, zapovjednik bivše Oslobodilačke vojske Kosova Idriz Balaj, general Hrvatske vojske Ante Gotovina, bivši general i komandant Armije Bosne i Hercegovine Sefer Halilović, bivši kosovski premijer i zapovjednik OVK-a Ramush Haradinaj, bivši zapovjednik Armije Bosne i Hercegovine u Srebrenici Naser Orić i bivši načelnik Generalštaba Vojske (Savezne Republike) Jugoslavije Momčilo Perišić.

Od postupaka koji su već zaključeni pred Tribunalom u slučaju 13 optuženih predmeti su proslijeđeni nacionalnim sudovima.

Protiv 36 osoba optužnice su povučene, ili su te osobe u međuvremenu umrle.

Prema podacima kojima raspolaže ICTY, od 141 optužene osobe za koje je postupak već zaključen, protiv 20 njih optužnice su povučene, deset ih je umrlo prije prebacivanja predmeta na Međunarodni sud, dok ih je šestero umrlo nakon prebacivanja predmeta.

Mandat Međunarodnog suda u Hagu je da pred lice pravde izvede sve one koji su na prostoru bivše Jugoslavije od 1991. godine odgovorni za ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava.

Obnova i održavanje mira

Ovaj sud je ovlašten da procesuira i sudi svim pojedincima koji su počinili teška kršenja Ženevskih konvencija iz 1949. godine, kao i da im sudi za kršenje zakona ili ratnih običaja, provođenje genocida i drugih zločina protiv čovječanstva.

Kako se navodi na stranici Ujedinjenih naroda, rad Haškog suda pridonosi obnovi i održavanju mira u regiji kroz uspostavu pravde za žrtve i kroz odvraćanje i prevenciju daljnjih kršenja međunarodnog humanitarnog prava.

ICTY je osnovan Rezolucijom 827 Vijeća sigurnosti UN-a 25. maja 1993. godine.

Rezolucija je usvojena kao odgovor na prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti kroz masovna ubistva, etničko čišćenje i druga ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava, koja su se desila na području bivše Jugoslavije u navedenom periodu.

ICTY je prvi sud za ratne zločine koji je osnovao UN i prvi međunarodni sud za ratne zločine koji je osnovan nakon Nurnberga i Tokijskog suda po završetku Drugog svjetskog rata.

Izvor: Agencije