Hillary Clinton – ostavština i budućnost

Piše: Ivica Puljić

Nakon što je prešla skoro milijun milja posjećujući 112 zemalja američka državna tajnica Hillary Rodham Clinton okončava svoj četvorogodišnji mandat okružena pitanjima hoće li zaista napustiti javnu scenu ili će se kandidirati na predsjedničkim izborima 2016.godine?

Bez obzira na to koliko puta je rekla ili će reći da neće izlaziti na iduće predsjedničke izbore Amerikanci je doživljavaju kao velikog favorita za demokratsku nominaciju.

U posljednjem javnom istupu u Vijeću za međunarodne odnose u Washingtonu Hillary Clinton je rekla “…iako je teško predvidjeti što će novi dan sa sobom donijeti, znam da će sutra moje srce biti puno, jer za mene je posebna čast što sam radila s ljudima u State Departmentu i USAID-u…”.

Burma, Južni Sudan

Može se reći da je Hillary Clinton za svoj posao dobila veliku potporu diljem svijeta, ali ipak odlazi bez nekog epohalnog diplomatskog postignuća, kao što su imali Henry Kissinger ili George C. Marshall.

Ona je nadgledala diplomatsko povezivanja Sjedinjenih Država i Burme te teško “rađanje” najmlađe zemlje na svijetu – Južnog Sudana.

Pomogla je očuvati krhku svjetsku koaliciju koja se protivi razvoju iranskog nuklearnog programa, ali je bila i dio američko-ruskog diplomatskog srozavanja.

Još je rano da bi se ustanovilo kako su zastupljeni američki interesi u zemljama zahvaćenim arapskim proljećem, dok se za Siriju može reći da američka diplomacija nije uspjela spriječiti da ta zemlja “klizne” u građanski rat što rezultira s više od 60 tisuća poginulih. Do sada.

Clinton je prihvatila osobnu odgovornost, ali ne i krivicu za smrt američkog veleposlanika i još tri američka građana ubijenih u terorističkom napadu u libijskom gradu Bengaziju.

Negdašnji američki diplomata, svojedobno angažiran na Balkanu – kao posebni izaslanik za taj dio svijeta, James Dobbins, kaže da Hillary Clinton odlazi bez nekog velikog diplomatskog preokreta, ali isto tako i bez “katastrofalnih grešaka”.

“Ona je odustala od reputacije oštre osobe te je postala kompetetivna i prilično popularna zbog svojih menadžerskih sposobnosti i strategije” – kaže James Dobbins.

Hillary Clinton je prihvatila osobnu odgovornost, ali ne i krivicu za smrt američkog veleposlanika i još tri američka građana ubijenih u terorističkom napadu u libijskom gradu Bengaziju.

To je bio najveći poraz u njene četiri godine u State Departmentu koji je postao “vruće pitanje američke politike” – kako ga opisuju i doživljavaju republikanci koji nacionalnu tragediju u Bengaziju pokušavaju pretvoriti u svoj adut za predsjedničke izbore 2016.godine. Za svaki slučaj, ako gospođa Clinton ipak odluči izaći na izbore.

Što se tiče mnogih uspjeha odlazeće državne tajnice do njih je došla zahvaljujući osobnoj popularnosti i sada već legendarnoj radnoj etici.

“Njeno osobno ponašanje pomoglo je odškrinuti mnoga, do tada, zatvorena vrata, a njeno diplomatsko znanje ih je potpuno otvorilo” – kaže za Washington Post professor sveučilišta Notre Dame Robert Schmuhl koji je dodao da je ona uspostavila bolje diplomatske odnose u većem dijelu svijeta zahvaljujući stalnim putovanjima i neumornom radu.

No, to je ostavilo traga na njenom zdravlju i s time će morati živjeti do kraja života. Šezdesetpetogodišnja Hillary Clinton je rekla da je iznenadna bolest u prosincu prošle godine bio veliki šok za nju zato što je oduvijek bila dobrog zdravlja.

Sarajevo je voljela osobno, imala je poseban odnos prema BiH zbog angažmana njenog supruga, bivšeg predsjednika Billa Clintona, 1990-tih u Bosni i Hercegovini.

Hillary Clinton je, kao američka državna tajnica, dva puta boravila na jugoistoku Europe. Njena je administracija bila dosta angažirana u Bosni i na Kosovu, a tek pred kraj mandata američka je diplomacija počela ozbiljno raditi na BiH političkoj sceni.

Hillary Clinton je bezrezervno podržavala neovisnost Kosova, tražeći od Prištine, poštivanje prava manjina.

U Beograd je znala poslati vrlo oštre poruke, ali i potporu za tamošnje vlade u nastojanjima Srbije da se približi EU.

Sarajevo je voljela osobno, imala je poseban odnos prema BiH zbog angažmana njenog supruga, bivšeg predsjednika Billa Clintona, 1990-tih u Bosni i Hercegovini.

Osobe iz njenog okruženja su znali reći da se nije mogla načuditi kako se u toj zemlji ljudi ne mogu ni oko čega dogovoriti, jer je svoje domaćine u Sarajevu doživljavala kao pristojne i pametne.

Hrvatska primjer regiji

Makedonija je uvijek u “srcu američkih diplomata” koji su često kritizirali Grčku zbog politike prema sjevernom susjedu, ali Skoplje je i nadalje izvan EU i NATO saveza.

Hrvatska je bila njen primjer za ostale zemlje iz regije. Zagrebu se znalo konkretno pomoći u političkim svađama s Ljubljanom, a posebno je bila zadovoljna borbom protiv korupcije u toj zemlji koja je rezultirala uhićenjem negdašnjeg premijera Ive Sanadera. Očekivala je da će tu bitku ranije povesti u Crnoj Gori i Srbiji.

Prije dva dana u State Departmentu izjavila je da sada želi okrenuti novu stranicu u svom životu: “Moj život je sada poput knjige koja ima nekoliko bijelih stranica na kraju”!

“Ako još uvijek ima netko na Balkanu tko misli da Sjedinjene Države nisu pomogle ili da ne pomažu u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala u tom dijelu svijeta, onda takve osobe ništa ne znaju o američkoj vanjskoj politici. Vidjet ćete da će biti još sanadera i miškovića “ – kaže mi jedan analitičar iz Washingtona, koji nije želio da se spominje njegovo ime, ali koji jeste angažiran upravo na borbi protiv korupcije.

Što se tiče Hillary Clinton ona je prije dva dana u State Departmentu izjavila, da sada želi okrenuti novu stranicu u svom životu: “Moj život je sada poput knjige koja ima nekoliko bijelih stranica na kraju”!

Izvor: Al Jazeera