Hoće li Evropa ukinuti sankcije – ruske nade bez pokrića

Ruski zvaničnici tvrde da će sankcije u potpunosti biti ukinute ove godine (Getty Images)

Piše: Iftikhar Mani

MOSKVA – Ruski optimizam raste kada je riječ o mogućnosti ukidanja zapadnih sankcija koje su nametnute ovoj državi, i to još ove godine, zahvaljujući političkim dešavanjima u svijetu, što se moglo sasvim jasno primijetiti u izjavama pojedinih ruskih zvaničnika.

Sjedinjene Američke Države i Evropska unija nametnuli su ekonomske sankcije Rusiji zbog aneksije ukrajinskog poluotoka Krima, prvobitno nametanjem mjera vodećim ruskim političarima, da bi se zatim sankcije proširile i na važne ekonomske sektore, posebno ratnu i naftnu industriju te bankarstvo.

Predsjednik Komiteta za međunarodne poslove ruske Državne dume Aleksej Puškov saopćio je ruskim medijima da će evropske sankcije Rusiji biti u potpunosti ukinute ove godine, objašnjavajući da je jedan od razloga koji vode ka ukidanju sankcija potreba da Evropa i Rusija ujedine napore u borbi protiv oružane grupe Islamska država Irak i Levant (ISIL). Međutim, kaže da “njemačko suočavanje s američkim pritiscima predstavlja glavnu prepreku za ukidanje ekonomskih ograničenja uvedenih Rusiji”. 

Evropska komisija je u septembru 2015. godine objavila kako bi mogla u cijelosti ili djelomično obustaviti ili ukinuti sankcije protiv Rusije, ali primjenu toga povezuju sa zbivanjima na istoku Ukrajine.

Protivljenje SAD-a

Direktor Centra za strateške studije Konstantin Sivkov smatra kako je teško tvrditi da će zapadne sankcije nametnute Rusiji biti uskoro ukinute, u svjetlu američkog odbijanja, naročito zbog činjenice da je Amerika ta koja određuje evropsku politiku te da evropska politička elita ne može poduzeti takav korak bez koordinacije s Washingtonom.

U razgovoru za Al Jazeeru pojašnjava da američka politika nastoji izolirati Rusiju i destabilizirati zemlju, dok sankcije predstavljaju oružje kojeg se SAD ne želi odreći bez velike političke cijene koju će Moskva platiti.

Istakao je da ekonomske sankcije i kontrasankcije nanose obostranu štetu i Evropi i Rusiji te da je Zapad postao svjestan da se Rusija počinje prilagođavati trenutnoj situaciji smanjivanjem ovisnosti o uvozu, podržavanjem lokalne industrije i otvaranjem vrata za trgovinsku saradnju s državama BRICS-a, kao i drugim državama nad kojima SAD nema kontrolu.

Naglasio je da je cilj ruske politike uvjeriti evropske države, poput Francuske, Italije i Njemačke, da se ne povode za američkom politikom eskalacije te da daju prednost svojim ekonomskim interesima. S tim u vezi, godišnja trgovinska razmjena Rusije i SAD-a ne prelazi 30 milijardi dolara, što je veoma mali iznos u poređenju s razmjerom trgovinske razmjene Rusije i država EU-a, koji prelazi 400 milijardi dolara na godišnjem nivou, pored toga što Rusija nastoji pronaći stvarnog evropskog partnera u ratu protiv terorizma.

Sivkov je optužio SAD za neozbiljnost u borbi protiv ISIL-a jer, kako kaže, prisutnost ove grupe daje Americi opravdanje da nastavi sa svojom politikom na Bliskom istoku, ističući da Amerika nastoji ISIL prilagoditi sebi i iskoristiti ga kada se za to ukaže potreba.

Taktički potez Vlade

Ruski opozicionar Sergej Davidis naglašava da je ukidanje evropskih sankcija nametnutih Rusiji uvjetovano pronalaskom rješenja za ukrajinsku krizu. Međutim, u svjetlu nastavka ruske podrške separatistima na istoku Ukrajine i zastoju u provedbi sporazuma iz Minska, sankcije će vjerovatno i dalje ostati na snazi.

Za Al Jazeeru dodaje da je utjecaj zapadnih ekonomskih sankcija nanio veliku štetu ruskoj ekonomiji i da situacija nije onakva kakvom je predstavljaju ruski mediji. Zbog toga rusko rukovodstvo nastoji povezati borbu protiv terorizma i pronalazak potrebne saradnje između nje i Evrope, vjerujući da to može dovesti do djelomičnog ublažavanja sankcija kao pripreme za njihovo ukidanje u cijelosti.

Ruski opozicionar takav pokušaj opisuje kao očajnički, jer je Zapad sve više uvjeren u stvarnu ulogu ruskih snaga u Siriji, a to je napad na snage sirijske opozicije u korist njihovog saveznika, režima Bashara al-Assada, što dodatno potvrđuje činjenica da vojna akcija u Siriji, koja je pokrenuta prije više od tri mjeseca, nije ostvarila svoj cilj, a to je uništenje grupe ISIL. 

Izvor: Al Jazeera