Hoće li u 2015. Rusija posustati?

Rusija i Zapad različito gledaju na krizu u Ukrajini (Getty Images)

Piše: Michael Pizzi

Kroz oči Zapada, Putinovo posezanje za Ukrajinom je bilo od početka osuđeno na propast.

Čak i da pobijedi u velikim bitkama u Ukrajini – naoruža proruske separatiste, podrije proevropski ustanak i anektira Krim – platit će veliku kaznu za drsko oživljavanje izgradnje ruskog carstva.

Nedavno se to sve i obistinilo. Veliki pad cijena nafte i sankcije Zapada usporile su rusku ekonomiju. Rublja se oštro strmoglavila na najnižu vrijednost u posljednjih 15 godina. Cijene rastu, a stranih investicija je sve manje.

Među opozicijom i biznismenima kruži priča da se Putinov inače popularni prkos Zapadu nije isplatio.

Ipak, u govoru o stanju nacije održanom 4. decembra on nije prihvatio tu verziju priče.

Insistirao je da, bez obzira na sve, Rusija neće posustati. Njegova retorika je bila besramno nacionalistička kao nikad prije.

Optuživao je Zapad da želi uništiti tu zemlju, rekavši da su iskoristili Krim da nametnu sankcije koje su svakako planirali te cijelu krizu u Ukrajini prezentovao kao imperijalistički poduhvat u ruskom dvorištu, a u režiji SAD-a.

“Zapad bi rado pustio Rusiju da ponovi jugoslavenski scenarij raspada i komadanja”, rekao je Putin.

Sparing Rusije i Zapada

“Nije uspjelo, kao što nije uspjelo ni Hitleru.”

“Oni mogu izdržati veliki pritisak, ali Rusi nisu mazohisti.”

Iako su Rusija i Zapad sparingovali u nekoliko kriza u 2014. godini, samo je Ukrajina prijetila trajnim rasparanjem pažljivo zakrpljenih diplomatskih i ekonomskih odnosa.

Ovo je dijelom jer su obje strane taj sparing prikazale kao oživljavanje Hladnog rata.

Zapad sankcije smatra razumnim odgovorom na rusku agresiju u Ukrajini. Moskva intervenciju u Ukrajini vidi kao odmazdu za nedavni proevropski ustanak u Kijevu koji je, kako vjeruje, organizirao Zapad da dodatno smanji rusku sferu utjecaja.

Prema toj logici, za Putina povlačenje kao opcija ne postoji. Podigao je nacionalizam na nivo neviđen već godinama, trubio o povratu historijski ruskog Krima kao o svom najvećem dostignuću i koristio svaku moguću priliku da podsjeti Ruse da im je Zapad najveća prijetnja.

Na novinskoj konferenciji održanoj 18. decembra ruski nacionalni simbol je usporedio s miroljubivom šumskom životinjom koju napadaju lovci.

“Medvjedi jedu bobice i med”, kazao je Putin. “Hoće li medvjeda ikada pustiti na miru? Ne, uvijek će ga pokušavati baciti u lance i izvaditi mu očnjake i kandže.”

‘Rusi nisu mazohisti’

Na domaćem terenu mu ta strategija uspijeva. Čak i dok klize ka recesiji, Putina podržava više od 80 posto javnosti.

“Ono što Rusi mrze najviše od svega je kada ih stranci pritišću silom”, piše Pyotr Romanov u Moscow Timesu. “To je najbolji način da se mobiliziraju Rusi, da ih se natjera na jedinstvo i borbu s protivnikom.”

“Nema strane u Kremlju koja je protiv rata. Neki su više a neki manje za.”

Umjesto povlačenja, neki od Putina očekuju da se primiri tokom zime, da Ukrajinu ostavi u labavom primirju koje se na kraju može pretvoriti u još jedan “zaleđeni konflikt”, poput onog u Moldaviji i Gruziji.

Tamo je Putin uspio iskoristiti proruske pokrete da efikasno osujeti priključenje tih zemalja zapadnim savezima poput NATO-a i Evropske unije.

Kada je riječ o Ukrajini, Putin se nada da će Evropa, također oslabljena sankcijama nametnutim Rusiji, odustati od nje do proljeća.


Sankcije su oborile vrijednost rublje [Reuters]

“Taktički, kocka se da Rusija ima više snage od Evropske unije”, kaže Joerg Forbrig, stručnjak za Rusiju pri Fondu German-Marshall u Berlinu. “Ako vidi pukotine, iskoristit će ih.”

Ali pad rublje će mu u prvim mjesecima 2015. godine stvoriti pritisak kod kuće. Rusi navodno jurišaju u prodavnice automobila i druge strane prodavnice, poput IKEA-e, u želji da kupe šta mogu prije nego što valuta još više propadne.

Putin na pitanja o ekonomiji samo slegne ramenima i kaže da ima plan za popravak, mada nije ulazio u detalje. Ako mu podrška javnosti krene opadati, mogao bi se pokušati spasiti kompromisom u Ukrajini.

Kako Romanov kaže, “oni mogu izdržati veliki pritisak, ali Rusi nisu mazohisti”.

Neki analitičari misle da je vjerovatniji onaj scenarij u kojem se Putin još više približi ruskoj eliti, jedinom dijelu javnosti čija mu je podrška zaista potrebna.

Ti oligarhi, žestoki nacionalisti, nisu mnogo oštećeni sankcijama i možda ga posavjetuju da napravi invaziju na Ukrajinu i završi pat-poziciju jednom za sva vremena.

Donald Jensen, viši stručni saradnik pri Johns Hopkins centru za transatlantske odnose kaže: “Nema strane u Kremlju koja je protiv rata. Neki su više a neki manje za.”

Izvor: Al Jazeera