Hollywood u doba reciklaže

Remakeovi postoje jer su upereni ka djeci ispod 20 godina, smatra Harun Mehmedinović (AP)

Piše: Mario Pejović

Adaptacija stripa. Inspirirano igračkama. Adaptacija stripa. Adaptacija knjige. Remake. Nastavak. Ovako otprilike izgleda ovogodišnji raspored filmova na box office listama. Treba se spustiti dosta nisko na listama da bi se našao filmski naslov koji je zaista originalna ideja.

Ako se umjesto pojma “box office 2014” u pretraživače ubaci bilo koja druga godina u proteklih deset godina, rezultati će biti slični. Primjera radi, 1981. godine je u Top 10 filmova prema zaradi bilo sedam originalnih priča, uz dva nastavka i jednu adaptaciju. Trideset godina kasnije, nijedan originalni film nije uspio ući na listu filmova sa najvećom zaradom.

Upravo zbog ovog trenda se postavlja pitanje je li Hollywood izgubio svoju kreativnost i je li zemlja snova osuđena na reciklažu postojećih ideja.

Aleksandar Ratković, urednik internetske stranice MyFilmo.com posvećene filmu, smatra da ideja još ima, ali da su one u sve jačoj, nezavisnoj sceni, odnosno u ljudima koje veliki holivudski producenti danas ne podržavaju kao ranije.

“Ako pogledate ovogodišnju box office listu u ovom trenutku, videćete samo dva filma među prvih deset koji su originalne ideje. Umetnički kvalitet ta dva filma ne bih komentarisao, ali scenariji bar nisu u ovoj grupi filmova koje pominjemo”, rekao je Ratković.


Godzilla je ove godine dobila još jednu verziju [Izvor: AP]

“Mada, da budemo iskreni, i publika se menja. Publika danas nije ona od pre 10 ili 20 godina. Časopisi objavljuju kraće članke, popularne knjige imaju sve manje strana i zahtevaju sve manje razmišljanja. Ljudi nemaju vremena i sve manje žele da se bave ozbiljnim temama, čak ni gledajući filmove. I Hollywood prati taj trend”.

Ostvarivanje ciljeva

Filmski kritičar Robert Jukić, glavni i odgovorni urednik prvog internetskog portala o filmu FILM-MAG.net, kaže da Hollywood uvijek ima ideje kojim će ostvariti cilj, a to je najveća gledanost filmova.

“To što se adaptiraju knjige, stripovi, televizijski serijali, videoigrice ili rade remakeove, znači da se to traži, da za to publika ima interesa i sve dok se taj interes ne iscrpi, snimat će se takvi filmovi. To potvrđuje još jedna karakteristika današnje produkcije, a to su brojni nastavci i serije filmova, u kojima se iskorištava popularnost prvog naslova i protagonista. Današnju publiku čine mladi, sve mlađi ljudi, koji u kina idu prvenstveno zbog zabave i druženja, zato se ne treba čuditi što dominiraju akcijski filmovi i komedije.”

“Ponavljanje i obrade postojećeg fundusa ne znači da Hollywood nema novih ideja, već da su profitabilne stare teme u novom izdanju. A za producente, zašto ne iskoristiti nešto za što imaju autorska prava, a uz manje ili veće preinake mogu dobiti nove prihode.”

Hollywood opstaje

Filmski kritičar Robert Jukić smatra da će Hollywood naći načina da opstane.

“Hollywood ne treba podcjenjivati, pa i kad je u krizi, a o krizi se stalno govori. Činjenica je da se filmska industrija održava, a njena kriza nije sinkronizirana s ekonomskom krizom. Veliki i mali studiji žilavo se domišljaju  kako privući publiku, a originalne ideje uvijek će naći svoj put, bez obzira da li dolaze od nezavisnih filmaša ili iz mainstrema.”

“U današnjem globalnom svijetu može biti sve više učesnika i autora novih koncepata. Neke od njih Hollywood će uključiti u svoj sustav i time svježim snagama nastaviti u vlastitoj  reanimaciji”, smatra Jukić.

Harun Mehmedinović, profesor filma i fotografije na Univerzitetu Northern Arizona, dodaje da Hollywood nije ostao bez ideja jer, kako on kaže, nikada ih nisu ni imali.

“Adaptacije su uvijek imale veliku ulogu u Hollywoodu i većina filmova koji su dobili Oscara za najbolji film su adaptacije romana. Da bi neko mogao da kaže da ima ideje, oni moraju da smišljaju originalne projekte neprestano (i to znači, rizikuju) a to Hollywood nikada nije radio. Jedina razlika između današnjice i prije je to da je 95 posto projekata adaptacije, ali što je još veći problem, adaptacije lošeg materijala”, kazao je Mehmedinović.

Nespremnost na rizik

Upravo ta nespremnost na rizik igra veliku ulogu na kreativnost Hollywooda.

“Kad se radi o mainstream produkciji, razumljivo je da dolazi do procjene rizika. Filmski producenti kalkuliraju hoće li više zaraditi nekim novim idejama ili na njima izgubiti, a oprez rezultira dominantnom rutinskom produkcijom”, ocijenio je Jukić.

“Unatoč tome, dolazi do iznenađenja i inovativnih projekata koji mogu donijeti i veliku zaradu. Tu se vidi umiješnost velikih filmskih studija i sposobnost da ostvare i ono što se od njih ne bi očekivalo. Naprimjer, u drugom ‘Kapetanu Amerika: Ratnik Zime’ ili najnovijem ‘X-Menu: Dani buduće prošlosti’, vizualno atraktivnim filmovima snimljenim za box office rezultate, obrađuju se društveno provokativne teme.”

Jukić dodaje da broj fanova kod izbora filmskih projekata svakako čini element u producentskim kalkulacijama. “Veliki broj fanova koji je već osiguran podlogom budućeg filma, dakle, kad se radi o adaptacijama romana, stripova i serija, predstavlja ‘početni kapital’ sigurne publike, koji se marketinškim metodama umnožava  u najširi  krug potencijalnih gledatelja filma.”

Mehmedinović smatra da se u Hollywoodu “ide na sigurno, ali u proteklih 10-ak godina dosta filmova koji se smatraju ‘sigurnim’ su propali, tako da ta garancija više nije tolika kad se vidi koliki novac se ulaže. Ovo je razlog zašto je Steven Spielberg, govoreći ispred studenata USC School of Cinematic Artsa u Los Angelesu rekao da je Hollywood blizu potpunog raspada”.

Ekonomska kriza

Kako je globalna ekonomska kriza natjerala sve grane industrije da budu opreznije prilikom budućih ulaganja, tako ni Hollywood nije ostao imun.

“Hollywood kriza nije tako vidljivo zahvatila odmah, 2008, ali imamo podatak da je broj snimljenih filmova 2011. opao za čak 26 posto”, kazao je Ratković.

“I u sve manjem broju finalnih proizvoda (u ovom slučaju filmova), ide se logikom manjeg rizika kod ovih filmova koji se proizvedu. Film je, na žalost, u sve manjoj meri umetničko delo, a sve više je proizvod. Sve manja je razlika između filma i paste za zube, ako govorimo o finansijerima i njihovom gledanju na celu stvar”, dodao je urednik myFilmoa.

Jukić smatra da holivudski studiji i dalje raspolažu sredstvima i da su spremni su ih uložiti u projekte za koje misle da će im vratiti uložena sredstva. “I u slučajevima kada potencijalni hitovi ne ostvare očekivanja u Americi, uložena sredstva vrate se u svjetskoj distribuciji i, naknadno, u DVD i Blu Ray izdanjima, te konačno naknadom za televizijsko prikazivanje.”

Prezasićena kinematografija

Aleksandar Ratković, urednik sajta MyFilmo.com, misli da nedostatak kreativnosti nije samo simptomatičan za Hollywood.

“Zanimljivo je da je sve manje kvalitetnih, originalnih filmova ne samo u Hollywoodu, već i u nekim evropskim produkcijama koje su dale itekako značajna dela. Tu mislim na Francusku, Italiju, Španiju i još neke. Pa i na Japan, koji je iznedrio mnogo sjajnih filmova i filmskih stvaralaca, i on danas posustaje.”

“Ali zato, mnoge azijske zemlje prave sve češće itekako kvalitetne filmove. Iran, Turska, pojavljuju se i filmovi iz Afrike, Južne Amerike koji zavređuju veliku pažnju. Kao da su one, nama poznate kinematografije, nekako prezasićene. Nažalost, ove nove filmske produkcije još uvek nisu tako popularne, te mislim da je to neka budućnost.”

“Sve veća njihova popularnost, a sve manja Hollywooda i ostalih na koje smo navikli. Ako bude tako, možda to donese i kvalitetne promene u filmskoj umetnosti”, ocijenio je Ratković.

“U najgorem slučaju, ostaje se na pozitivnoj nuli, što je još uvijek sigurnije od ulaganja u druge grane industrije ili drugih djelatnosti. Film se i dalje isplati”, kazao je Jukić.

Prva polovina 2014. donijela već nekoliko remake poznatih filmova, od koji su nazvučniji (ili možda najviše marketinški propraćeni) RoboCop i Godzilla. Kako svake godine Hollywood “izbacuje” obrade filmova, upitno je hoće li doći do zasićenja tržišta jednim te istim idejama.

‘Kreativna rješenja’

“Zasićenje se izbjegava korištenjem kreativnih sposobnosti novih autora i korištenjem novih tehnoloških mogućnosti kojima se film, osobito popularni žanrovi, čine atraktivnim novim generacijama publike, kazao je Jukić

“U tehničke metode izbjegavanja zasićenosti tržišta spada i 3D tehnika,  koja se može tretirati kao potencijal za kompletnu obradu do sada snimljene filmske produkcije u novi format! Time je osiguran stoljetni posao za filmske studije. Uz to, i multipleksi imaju dodatne načine privlačenja gledatelja, od pića, grickalica i opće atmosfere, u kojima se mladi mogu zabavljati i družiti.”

Mehmedinović dodaje da remakeovi postoje “jer su upereni ka djeci ispod 20 godina”.

“Većina njih nikada nisu vidjeli prethodnu verziju Godzille iz 1998. ili RoboCopa iz 1987. Hollywood smatra muškarce između 12 i 20 godina kao primarne gledaoce za najveće filmove.”

S obzirom na to da se proteklih godina veliki novac ulaže u TV industriju i da se velikani režije i glume uključuju u televizijske projekte, čini se da je upravo ta grana zabave spremna za prave rizike.

“TV industrija je u ovom trenutku u tom pogledu ispred holivudskih filmskih studija i nudi atraktivnije serijale po svježim i provokativnijim idejama. Paradoksalno je da, ono što možete vidjeti na malom ekranu (koji više nije ni mali, televizori postaju sve sličniji velikom ekranu), unatoč moralnim kodeksima vezanim za strukturu i obim TV publike, neki televizijski serijali emitiraju sadržaje koji provokacijom nadmašuju ono što možemo vidjeti u kinu (serija ‘Besramnici’)”, ocijenio je Jukić.

Manja ulaganja

Mehmedinović naglašava da serije “zahtijevaju mnogo manje novca i mnogo ih se više pravi nego filmova, tako da je prirodno da tamo ima mnogo rizičnijih projekata. Serija se može otkazati nakon nekoliko epizoda, što znači da se time još više umanjuje rizik”.

“Takođe, u zadnjih 5-6 godina, dosta je holivudskih filmskih igrača (Scorsese, Fincher itd.) prešlo sa filma na serije, donekle, i to je samo od sebe diglo kvalitet.”

Dokazani karakterni glumci, neki i nagrađeni Oscarom, kao što su Kevin Spacey, Matthew Mcconaughey, William H. Macy… prelaze na male ekrane u potrazi za boljim ulogama.

“Glumci traže bolje uloge i u ovom trenutku bolje uloge su u serijama radije nego filmovima. To je prirodan prelazak, TV se više ne smatra inferiornom formom”, dodao je Mehmedinović.


Hobbit je primjer ekranizacije popularnih knjiga [Izvor: AP]

Jedna od najprestižnijih filmskih nagrada Oscar bi u teoriji trebala favorizirati originalne ideje, ali historija pokazuje da nagradu na najbolji film uglavnom osvaja djelo koje je adaptacija ili čak u nekim slučajevima remake strane produkcije.

“Oscar je također komercijalizovan i podložan raznim uticajima. Političkom, raznih lobi grupa, a ponajviše ekonomskom uticaju. I ako je generalna ideja da se ide u pravcu kojim se ide, Akademija to prati i glasanjem za Oscar. On je sve više pokazatelj kakve filmove Hollywood želi da snima u narednom periodu, nego glasanje za najkvalitetniji film”, ocijenio je Ratković.

Budućnost Hollywooda

Kada je riječ o kreativnoj strani Hollywooda, čini se da je njegova budućnost upitna.

“Hollywood (barem filmska strana) će imati raspad (već su ispred njega) i to će ih natjerati da malo promjene stvari”, kazao je Harun Mehmedinović.

“Isto se desilo krajem 60-ih i tokom 30-ih, velike promjene koje su diktirale socioekonomske promjene same zemlje. Isto dolazi u nekoj kratkoj budućnosti za film. Šta će biti sa filmom, to je upitno, jer većina ljudi koji vladaju korporacijama vide film kao mnogo manje privlačnu varijantu za zaradu nego videoigre, i da mogu, prebacili bi sve ulaganje u taj dio industrije”, dodao je profesor filma sa Univerziteta Northern Arizona.

“Ne znači da će videoigre potpuno progutati film, ali budućnost filma u kontekstu industrije je upitna. Prije 30 godina Hollywood je pravio oko 1.000 filmova godišnje, a danas je to ispod 300.”

Izvor: Al Jazeera