Holokaust posvađao Poljsku i Izrael

Svako ko upotrebljava izraz 'poljski koncentracijski logori' može dobiti do tri godine zatvorske kazne (EPA)

Oči sveta opet su uperene u Poljsku. Najnoviji skandal kod Visle izazvan je zakonom za koji se prošlog četvrtka glasalo u skupštini, a koji treba da pooštrava kazne za propagiranje lažnih informacija o tome da je Poljska učestvovala u istrebljenju Jevreja tokom Drugog svetskog rata.

Na liniiji Varšava – Tel Aviv – Vašington atmosfera je i dalje vruća. Nakon pet dana bolnih komentara i kiselih reakcija Poljska je zaradila primedbe od Reksa Tilersona, američkog državnog sekretara, koji je izrazio zabrinutost novim zakonom, za koji kaže da može loše da utiče na “slobodu govora i akademsku raspravu”.

Rasprava u vezi sa zakonom izazvala je još oštrije komentare Benjamina Netanjahua, koji je izjavio da “niko ne može da menja istoriju”, misleći na novi zakon koji Poljska želi da uvede.

Poljska je u međuvremenu otkazala posetu izraelskog ministra obrazovanja Naftalija Beneta, planiranu za sredu, 7. februara. Izraelski ministar je najavio da će tokom posete ukazati na istinu, koju svi znaju, a to je da su Poljaci odgovorni za ubistva Jevreja tokom Drugog svetskog rata.

Bolna historija, nespretna politika

Prema novom zakonu, svako ko upotrebljava izraz “poljski koncentracioni logori” može da dobije čak i do tri godine zatvorske kazne ili da plati novčanu kaznu.

Predlog zakona imao je velike šanse da prođe neprimetno kroz glasačke procedure u skupštini, međutim, izazvao je ogromne kontroverze širom sveta, pogotovo zato što se glasanje održalo samo nekoliko dana nakon Svetskog dana sećanja na holokaust, u kojem je ove godine učestvovao i američki državni sekretar.

I upravo tokom obeležavanja 73. godišnjice oslobođenja Aušvica izraelska ambasadorka u Poljskoj Anna Azari pozvala je poljsku vladu da promeni predlog zakona.

Vrlo brzo, jer već sutradan oglasio se američki Stejt Dipartment, koji je stao uz zahteve Izraela tražeći ponovnu analizu zakona radi “poštovanja slobode govora i naših mogućnosti opstanka kao partnerske zemlje”, naglašeno je u saopštenju.

No, poljski predsednik Andžej Duda rekao je da će potpisati novi zakon, što je izazvalo duboko razočarenje na liniji Tel Aviv – Vašington – Varšava.

Od čega se brani Poljska?

Termin “poljski logori” prvi put izazvao je buru u Poljskoj pre nekoliko godina, a upotrebljavali su ga razni međunarodni mediji, koji su mahom iz neznanja koristili taj termin kako bi opisali nemačke logore koje je sagradio Hitler na teritoriji Poljske. Novi zakon, prema premijeru Mateušu Moravjeckom i vladajućoj desničarskoj garnituri, trebalo je da se efektivno bori protiv korišćenja tog izraza i blaćenja dobrog imena Poljske, koja je tokom Drugog svetskog rata izgubila šest miliona stanovnika i bila arena najkrvavih bitaka, no, uprkos tome, nije nikada pristala na kolaboraciju sa Hitlerom.

I SAD i Izrael izrazili su snažnu podršku borbi protiv istorijskih neistina. Ipak, strateški partneri Poljske suprotstavili su se ideji da bolni dijalozi o istoriji ne treba da se regulišu kroz krivične zakone nego kroz edukaciju i debate na ekspertskom i međunarodnom nivou. Takođe, mnogi eksperti brinu da bi zakon mogao da utiče na samocenzurisanje i zataškavanje zločina Poljaka koji su kolaborirali sa Hitlerom.

I kako istorija ne biva crno-bela, tako je i konflikt u vezi sa istorijom, barem u Varšavi, postao ozbiljan, ali daleko od jednostavnih rešenja. Dok Poljska drži do zakona i kažnjavanja zatvorom za širenje neistina, inostrani partneri – i oni u susedstvu i prekookeanski – ostaju u čudu i mnogi se pitaju: kako smo stigli dovde?

Niko ne diskutuje o namjerama – kritikuje se sadržaj

Zakon, koji je urodio kontroverzama i oštrim reakcijama kod jednih od najbitnijih međunarodnih partnera Poljske, u očima opozicije začuđujuće nije postao razlog za međupartijske bitke. I dok su Izrael, SAD i Ukrajina vrlo oštro reagovali, jer promene vide kao suštinsku zabranu debate na teme vezane za Drugi svetski rat i njegove posledice, kod opozicije se pojavljuju tek poneki glasovi da je ideja vrlo loša.

Osim Šetine, koji je pozvao da se zakon vrati na glasanje, glas kritike podigla je Joana Šojring-Vjelgus iz Novočesne, koja je saopštila da ne veruje da će predsednik Duda glasati protiv želje Jaroslava Kačinjskog. Sa druge strane, premijer Moravjecki i novi ministar spoljnih poslova Jacek Čaputovič pozivaju sve strane na dijalog.

“Mnogi glasovi u Izraelu ističu da postoji strahovanje da će novi zakon u potpunosti onemogućiti ukazivanje na primere izdavanja Jevreja Nemcima od strane Poljaka tokom Drugog svetskog rata ili da bi Poljska želela da pokušaje kazni”, rekao je ministar Čaputovič, ističući da je takva situacija nemoguća.

Sa druge strane, mnogi eksperti tvrde da će nemoguća biti debata na temu teških iskustava Drugog svetskog rata.

Opasne geopolitičke igre

Shvaćen pogrešno ili ne, tzv. Zakon o IPN-u stavio je Poljsku u jako nezgodnu poziciju. Umesto da Poljska njime brani svoje dobro ime, što, kako kaže premijer Moravjecki, i jeste bio cilj novog zakona, on je postao razlog neslaganja sa bitnim strateškim partnerima Poljske – SAD-om, Izraelom i susednom Ukrajinom.

Mnogi komentatori, poput onog Vojćeha Pšibilskog, glavnog urednika Visegrad Insighta, upozoravaju da se Poljska našla u nezavidnoj situaciji iako jeste istina da je zakon napisan aljkavo.

Korak dalje otišla je grupa 18 bivših diplomata iz Poljske, koji u trenutnoj situaciji vide ne samo međunarodni diplomatski skandal nego i početak katastrofe u koju korača Poljska ako se trenutna politika ne zaustavi.

Oni su poslali otvoreno pismo u kojem upozoravaju da su interesi Poljske ozbiljno ugroženi, da se trenutna međunarodna politika kosi sa svim dostignućima prethodnih generacija i da se Poljska našla u najtežem mogućem trenutku od 1989. godine, odnosno od kada je pao Berlinski zid.

“Kao bivši diplomati upozoravamo da je politika Jaroslava Kačinjskog i Zakona i Pravde najgora od vremena sticanja nezavisnosti 1989. godine, kosi se sa interesom države, te je vodi ka katastrofi”, glasi deo tvita koji su imenom i prezimenom potpisali bivši ambasadori Poljske u SAD-u, Kanadi, Izraelu, Nemačkoj i drugi.

Njemačka smiruje tenzije u vezi s holokaustom

I dok sporovi ne jenjavaju tako jednostavno, tenzije pokušava da smiri Nemačka, čiji ministar spoljnih poslova Zigmar Gabrijel tvrdi da “Poljska može da bude sigurna da će svaki pokušaj lažiranja istorije, kao, na primer, kroz izraze poput ‘poljski koncentracioni logori’, Nemačka kategorično odbaciti”. Gabrijel je istakao da nema sumnje u vezi sa odgovornošću za logore.

“Ova masovna ubistva počinio je naš (nemački) narod i niko drugi. Postojanje pojedinih kolaboranata ništa tu ne može da promeni”, komentarisao je Gabrijel misleći na kolaborante sa poljske strane koji su sarađivali sa Hitlerom.

I dok mnogi primećuju da upravo sada u Izraelu traje predizborna kampanija, pa čvrsti stavovi izraelskih političara nikoga ne čude, paradoksalno je da je jedino Nemačka postala faktor stabilnosti u skandalu sa holokaustom i čvrsto namerava da bude čuvar te stabilnosti, za šta je ministar Čaputovič Nemačkoj izrazio zahvalnost, vrednujući izjavu nemačkog kolege.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera