Hrvatska ekonomija pada 11 kvartal zaredom

Katastrofalni trendovi koji su na financijskom tržištu vladali od 2008. nisu zaobišli ni najmlađu članicu Evropske unije, Hrvatsku.

Ipak, dok se većina europskih zemalja oporavlja, Hrvatska privreda će, sa ciparskom, i ovu godinu vjerovatno završiti u recesiji. Šestu godinu zaredom.

Poslije rasta od šest posto u veljači 2008. godine, hrvatski BDP je u siječnju 2009. dotaknuo dno.

Nakon više od dvije godine, gospodarski rezultati su se popeli iznad nule, ali taj trend je trajao samo dva mjeseca. Hrvatska od travnja 2011. bilježi negativan gospodarski rast.

U drugom tromjesječju ove godine gospodarstvo je palo za 0,8 posto.

Nekad normalne stvari postale luksuz

Nevenka, stanovnica Zagreba, u kvartovsku trgovinu  dolazi s jasnim planom što kupiti. U umirovljeničkim vrećicama, kaže, nema mjesta za luksuz.

“Sad je već teže, prije sam mogla malo i uštedjeti, a sada ne mogu, sada ne mogu ništa kupiti osim preživljavanja”, kaže Nevenka.

Osjetiti se to i u blagajni dućana, a mnogi su odavno zatvoreni. U nekima se, kažu promet prepolovio na vrijeme prije recesije.

“Ono što se nekada podrazumjevalo danas je veliki luksuz. Znači vi više nećete vidjeti da ljudi kupuju skupa vina. Sada kupuju najjeftinija, ne kupuju skupo meso, nego ona jeftinija. Sladoled recimo, koji je nekada bio normalna stvar”, kaže Maja Tahiri, zaposlenica trgovine.

Vlada, pak, priznaje kako u posljednja tri mjeseca gospodarskog pomaka nema. 

Iako, tvrde, rastu industrijska proizvodnja i izvoz, a i manje je nezaposlenih, zbog slabe osobne potrošnje građana i teškog stanja u građevinskom sektoru, izostao je oporavak BDP-a.

Javni dug na 68 posto BDP-a

“Ono što Vlada čini na pripremi velikih, zaista vrijednih projekata, nekoliko milijardi eura vrijednih projekata koje će sufinancirati iz EU fondova, će sigurno potaknuti opet građevinarstvo u Hrvatskoj. Ja tu vidim zaista jedno od mogućih izlaznih rješenja, a s druge strane, Vlada ovih dana priprema vrlo ozbiljnu mjeru kojom će kroz porezni sustav povećati gotovo za milijun zaposlenih plaće”, kaže Branko Grčić, potpredsjednik Hrvatske vlade.

Sindikati i oporba Vladi zamjeraju da odluke donosi stihijski, umjesto planski.

“U Hrvatskoj nitko ne zna što će zaista biti, koju će to odluku vlada donijeti u tajnosti, a koja će utjecati značajno na uvjete poslovanja. Sjetimo se poreza, doprinosa koji su smanjivani pa povećavani, poreza koji su najavljivani pa nisu doneseni…”, nabraja Ivana Maletić, eurozastupnica HDZ-a.

U Hrvatskoj raste i javni dug, koji se ove godine popeo na 68 posto BDP-a, veći je i broj građana kojima je država zbog neplaćanja blokirala račune.

Sada ih je više od 317 tisuća, a njihov se dug popeo na više od tri i pol milijarde eura. 

Procedura prekomjernog deficita

Sada ih je više od 317 tisuća, a njihov se dug popeo na više od tri i pol milijarde eura, izvještava iz Zagreba reporterka Al Jazeere Ana Mlinarić.

Za jesen Vlada najavljuje još jedan rebalans. Europska unija traži smanjenje minusa u državnoj blagajni za 3,3 posto do 2016. 

Procedura prekomjernog deficita, koju Hrvatska mora ispoštovati, obvezuje državu na teške poteze, kao što je smanjenje plaća ili uvođenje novih poreza. 

Na Vladi je, kažu analitičari da, manjak u BDP-u koji zbog toga nastaje nadoknadi kroz neke druge mjere.

“Jednostavno čvrsto odlučiti koje mjere trebaju nadoknaditi smanjenje deficita i treba se koncentrirati na njihovo poticanje. Investicije, vidimo, idu jako teško, treba se okrenuti na sve investicije i izvozne, kao i na potrošnju. I vidjeti gdje se najlakše može napraviti taj pozitivni pomak.”, objašnjava ekonomski analitičar Josip Tica.

Hrvatska Vlada nada se kako bi se on mogao dogoditi iduće godine. 

Izvor: Al Jazeera