Oglasi

Hrvatska i Srbija blokiraju izvoz iz BiH

Barijere Hrvatske i Srbije ne samo da su neopravdane, već predstavljaju i otvoreno kršenje odredbi CEFTA-e 2006 i principa slobodne trgovine.

Piše: Rešad Dautefendić

Izvoz bh. proizvoda u Hrvatsku i Srbiju je u drastičnom padu, dok uvoz iz ovih zemalja raste. Tako je izvoz iz BiH u Hrvatsku u prvom tromjesečju 2012. godine manji za 18,6 posto nego u istom periodu prošle godine, dok je istovremeno uvoz iz Hrvatske smanjen za 2,9 posto, pa je BiH u trgovini sa Hrvatskom u minusu od 242 miliona konvertibilnih maraka.

Ništa bolja situacija nije ni sa izvozom u Srbiju, gdje je izvoz u prva tri mjeseca 2012. godine manji za čak 33 posto nego u istom periodu prošle godine.

Istovremeno, smanjen je i uvoz iz Srbije, ali za simboličnih 2,3 posto, pa je tako deficit BiH u trgovini sa Srbijom u prva tri ovogodišnja mjeseca dostigao 130 miliona KM.

Neopravdane barijere susjeda

Ovo je, prije svega, rezultat barijera u slobodnoj trgovini koje su postavile Hrvatska i Srbija prilikom izvoza proizvoda iz Bosne i Hercegovine.

Nametnuli su kompliciranu proceduru kod protoka roba.

Uz ovo treba dodati nedostatak međunarodno priznatih akreditiranih tijela za ocjenu usklađenosti i neuređen sistem ovlaštenja. Nepriznavanje certifikata o kvalitetu, sanitarnih, fitosanitarnih i veterinarskih dokumenata. Neprimjenjivanje međunarodnih standarda i tehničkih regulativa, nedostatak adekvatne infrastrukture, te korupcija i krijumčarenje.

Barijere Hrvatske i Srbije ne samo da su najvećim dijelom potpuno neopravdane, već predstavljaju i otvoreno kršenje odredbi CEFTA 2006 i principa slobodne trgovine. 

Kada oni uvoze u BiH plaćaju 47, a kad mi izvozimo u Hrvatsku veterinarski pregled plaćamo 435 maraka, tvrde poljoprivrednici.

Da bi ublažili ove probleme ekonomski eksperti Vanjskotgovinske komore BiH, dr. Duljko Hasić i Igor Gavran predlažu da članice CEFTA-e 2006 trebaju uskladiti jedinstven tretman proizvoda u vanjskotrgovinskom prometu, kako u smislu obima i trajanja procedura tako i u smislu njihovih troškova.

Ukoliko se ne postigne saglasnost između članica CEFTA-e 2006, Bosna i Hercegovina treba povećati sve administrativne i troškove carinjenja na uvoznu robu u iznosu od 100 do 600 posto, odnosno primijeniti puni reciprocitet u proceduri analiza i carinjenja uvozne robe.

Članice CEFTA-e 2006 trebaju dogovoriti uzajamno priznavanje izvještaja akreditiranih tijela za ocjenu usklađenosti, razmijeniti njihove liste i potpisati zajednički memorandum o međusobnom priznavanju.

Alternativno, problem se može riješiti mrežom bilateralnih sporazuma ili protokola, kakav su zaključile Bosna i Hercegovina i Srbija 6. aprila 2012. godine. Pregovori sa Hrvatskom su blokirani, jer pristupanjem Hrvatske Evropskoj uniji gube svaki smisao.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika i stočara RS-a, Vladimir Usorac, kaže da proizvodi u BiH ulaze bez ikakvih problema i stvaraju nelojalnu konkurenciju domaćim proizvođačima.

BiH samo sa Hrvatskom gubi 24 miliona KM godišnje na veterinarskom pregledu. Kada oni uvoze u BiH plaćaju 47, a kad mi izvozimo u Hrvatsku veterinarski pregled plaćamo 435 maraka, izjavio je Usorac. On ističe da je izvoz u Srbiju i Hrvatsku veoma otežan zbog komplikovane organizacije države BiH. U svim zemljama svijeta pregled robe pri izvozu obavlja se na posljednjoj carinskoj ispostavi prema državi u koju se izvozi, dok se kod nas obavlja u regiji kojoj izvoznik pripada, tako da imamo dupli posao, pojasnio je Usorac.

Šta propusti Srbija, zaustavi Hrvatska

Hrvatska u većoj mjeri koristi tehničke barijere, zloupotrebljavajući svoj viši stepen usklađenosti s Evropskom unijom, dok u Srbiji dominiraju administrativne barijere, ali zajednički rezultat je otežavanje ili potpuno onemogućavanje plasmana bh. proizvoda.

Ove barijere dvije susjedne zemlje najjače su u agroindustrijskom sektoru, gdje su bh. proizvođači i  najkonkurentniji. Necarinske barijere vezane za postupak carinjenja i odobravanja plasmana najčešće se ogledaju u konstantnom podvrgavanju kontrolama proizvoda istog proizvođača iz BiH, za čije se rješenje čeka posljednji dan propisanog zakonskog roka od 60 dana.

Tako se u sektoru građevinarstva priznaju isključivo atesti IGH-a iz Zagreba, koji su mnogo skuplji i od onih izdatih u EU-u.

Činjenica je da proizvođači vode iz BiH, osim jednog u vlasništvu kompanije iz Hrvatske, ne mogu dobiti dozvolu za izvoz, niti im se priznaju certifikati izdati u EU-u. Za izvoz stiropora proizvođač iz BiH mora izdvojiti blizu 5.200 KM za analizu, a odobrenje čeka godinu dana. 

Tako se u sektoru građevinarstva priznaju isključivo atesti IGH-a iz Zagreba, koji su mnogo skuplji i od onih izdatih u EU-u. Česti su i problemi pri izvozu jaja u Hrvatsku i povremene potpune obustave zbog neusklađenosti pravilnika i nepriznavanja prateće dokumentacije.

Proizvođači kuhinja iz BiH za izvoz u Hrvatsku moraju posjedovati posebne skupe certifikate, dok se kuhinje iz Hrvatske uvoze u BiH bez njih.

Destimulisani bh. izvoznici

Zabrana uvoza živih goveda, mesa i prerađevina od goveđeg mesa porijeklom iz BiH zbog pojave bolesti, uvedena prije tri godine, traje još, iako razlozi za to već dugo ne postoje, a bh. prerađivači mogu izvoziti prerađevine samo ako je porijeklo goveda iz Srbije. Također, nameću se i diskriminirajuće obaveze u izgledu i sadržaju deklaracija i svjesno se i sistemski na sve načine otežava plasman bh. proizvoda.

Proizvođači kuhinja iz BiH za izvoz u Hrvatsku moraju posjedovati posebne skupe certifikate, dok se kuhinje iz Hrvatske uvoze u BiH bez takvih certifikata.

Postojanje spomenutih barijera jedan je od osnovnih uzroka dugogodišnjeg enormnog deficita u bh. vanjskotrgovinskoj razmjeni, pogotovo sa susjednim zemljama i drugim članicama CEFTA-e 2006.

Broj proizvoda koji se u ovakvim uslovima mogu konkurentno izvoziti na ova tržišta je vrlo ograničen, te se veliki broj potencijalnih izvoznika destimulira. Bh. proizvođači nisu ravnopravni čak ni na domaćem tržištu, jer sistem u bolji položaj stavlja uvoznike i stranu robu, uz poguban utjecaj stranih trgovačkih lanaca. 

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i nužno ne odražavaju uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

Oglasi

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.