Hrvatska: Mladi netolerantni prema manjinama

Istraživanje znanja hrvatskih maturanata o politici pokazalo je kako u prosjeku znaju odgovoriti na devet od 19 pitanja.

Pokazalo se i kako su mladi u praksi netolerantni, najviše primjerice prema homoseksualnosti koju više od polovine učenika smatra bolešću.

Iako se o tim temama trebalo razgovarati na građanskom i zdravstvenom odgoju, ti su predmeti na kraju zaživjeli samo kao međupredmetni sadržaj, javlja Ana Mlinarić, novinarka Al Jazeere.

Ko su političari koji sudjeluju u vlasti, mnogi hrvatski maturanti ne znaju. Jer na pitanje kako se zove aktualni hrvatski premijer, između četiri ponuđena odgovora, tačan je zaokružio tek svaki četvrti učenik.

Među njima nije dio gimnazijalaca, iako neke od njih politika ne zanima. No trude se, kažu, biti informirani, posebno jer su pred njima prvi izbori u životu.

Istraživala se i tolerantnost i pokazalo se da jesu tolerantni, ali samo u teoriji. Tako svaki drugi učenik tvrdi da bi mogao biti prijatelj s osobom druge vjere, rase ili nacije, no istodobno polovina njih smatra da manjine ne bi trebale imati pravo na korištenje svoga jezika i pisma u javnim institucijama.

Opasna neodlučnost

“Maturanti su zbunjeni i neodlučni i kada su u pitanju demokratske vrijednosti, pokazalo je istraživanje. Primjerice gotovo polovica njih ne smatra NDH fašističkom tvorevinom”, javlja Mlinarić.

Rezultat je to kada se zbroje negativni i neodlučni odgovori, za istraživače i najopasniji.

Martina Horvat iz Good inicijative je kazala: “Problem nisu ni oni sa ekstremnijim stavovima, kao ni oni s liberalnijim. Najveći problem su oni koji su potpuno zbunjeni. Jer su upravo oni ti koji mogu biti potpuno izmanipulirani”.

Mlade, kažu, zbunjuju i javni istupi u kojima se veliča takav režim, posebno na sportskim natjecanjima.
Rezultati istraživanja upozorenje su, ali i smjernica za one koji rade na novim kurikulumima. Građanski odgoj biti će međupredmetni sadržaj.

“Prvo treba imati osmišljen kurikulum – što se tu hoće, koji su ishodi koji se žele ostvariti, treba imati adekvatne nastavne materijale, priručnike, digitalna sredstva, a ono što je najvažnije i ključno – moramo imati nastavnike koji su obučeni o tome poučavati djecu”, poručio je Boris Jokić, voditelj radne grupe za provođenje kurikularne reforme

Samo obrazovanje mladih može unaprijediti demokratske vrijednosti u društvu. Kojih u Hrvatskoj, pokazuju istraživanja, nedostaje i kod odraslih.

Izvor: Al Jazeera