Hrvatska: Na jedno radno mjesto ‘cilja’ 26 nezaposlenih

Piše: Miroslav Filipović

Prema podacima Eurostata s kraja 2014. godine, Hrvatska i Cipar dijele neslavno treće mjesto u Europskoj uniji sa stopom nezaposlenosti od 16,3 posto. Ispred njih su tek dvije “najzloglasnije” članice – Grčka s nezaposlenošću od 25,8 posto i Španjolska sa 23,7 posto. Najmlađa članica EU-a također drži treće mjesto, iza Španjolske i Grčke, kada je u pitanju nezaposlenost mladih.

U Hrvatskoj je bez posla 44,8 posto mladih u dobi do 25 godina, a ukupan broj nezaposlenih danas je dvostruko veći nego 1989. godine. Tada ih je bilo oko 140.000, naspram današnjih 330.000. Vrhunac nezaposlenosti zabilježen je u proljeće 2002. godine, kada je, prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, broj nezapsolenih dosegao 415.000. Krajem prvog mjeseca ove godine HZZ je bilježio oko 320.000 nezaposlenih i otprilike 12.000 slobodnih radnih mjesta. Ugrubo rečeno, na jedno slobodno radno mjesto “cilja” najmanje 26 ljudi bez posla.

‘Nagradne’ igre velikih brojki

Ne trebaju stoga čuditi učestale vijesti o masovnim prijavama na natječaje za radna mjesta. Stotine kandidata javljaju se i na natječaje za poslove koje u normalnim okolnostima ne bi mogli nazvati atraktivnima. Gotovo da više i nema natječaja, osim za neka krajnje specifična radna mjesta ili struke, koji, zbog brojnosti prispjelih prijava, ne iziskuje bar dva selekcijska kruga.

“Danas se na  jedno atraktivno radno mjesto u prosjeku prijavljuje oko 300 kandidata, a nije rijetkost da ljudi s visokom stručnom spremom žele raditi posao spremačice”, rekao je nedavno Aleksandar Zemunić, direktor zagrebačke tvrtke za pronalaženje kadrova Selectio.

Proteklih godina neki su natječaji doista bili epskih razmjera. Čak i kada se nudio relativno malen broj radnih mjesta, na njih se javljalo više stotina, pa i tisuća, a ponekad i više od 10.000 kandidata. Jedan takav natječaj, koji u pozadini razotkriva turobnu stvarnost bez mnogo perspektive na vidiku, u travnju 2011. godine raspisao je koncern Agrokor.

Uz potporu države, spomenuti je koncern inicirao program “Radom iz krize”, a ideja je bila da se mladi bez ikakvog ili s minimalnim radnim stažom privremeno zaposle i staknu kakvo-takvo iskustvo. Raspisan je natječaj za 1.000 radnih mjesta, a javilo se čak 15.613 kandidata.

Nekako u isto vrijeme švedski H&M otvarao je u Zagrebu i Splitu nekoliko dućana sa svojom odjećom. Za stotinjak radnih mjesta prijavilo se 4.500 ljudi. Koncem 2012. godine Podravka je otvorila natječaj za 30 pripravnika i potom primila oko 800 molbi. Iste godine sličnim je molbama bila zatrpana i državna Agencija za zaštitu okoliša – za osam radnih mjesta pristiglo joj je 690 prijava.

Kandidati rušili servere

Potkraj 2013. godine švedska IKEA je, nakon višegodišnjih peripetija s hrvatskom birokracijom oko dobivanja dozvola za gradnju, konačno dovršavala svoj prvi veliki prodajni centar u ovom dijelu Europe. Za 29 radnih mjesta u prvom krugu zapošljavanja u IKEA-u je stiglo gotovo 2.600 prijava. Tri mjeseca kasnije navala je bila još veća. Za daljnjih 13 radnih mjesta javilo se više od 10.000 ljudi. Oba puta nakon objave natječaja IKEA-ina web-stranica urušila se zbog preopterećenosti.

Po masovnosti se isticao i natječaj koji je prošle godine raspisalo Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Želeći uvesti reda u javnom prostoru, ono je pokrenulo opsežni projekt legalizacije nezakonito izgrađenih objekata. Za tu potrebu osnovana je agencija, u kojoj se otvaralo 168 radnih mjesta, a na natječaj je stiglo gotovo 11.000 ponuda.

Da navala na novootvorena radna mjesta ne jenjava govori i nekoliko vijesti s početka ove godine. Za 14 pripravničkih mjesta u gradskoj upravi Splita javilo se 256 kandidata. Među njima je i dvoje sretnika (baš tako ih je nazvala pročelnica zadužena za provedbu natječaja – sretnicima) koji će stažirati u uredu gradonačelnika.

U Zadru, pak, McDonald's uskoro otvara novi restoran, a za 50 radnih mjesta u njemu javilo se čak 900 ljudi. A na javni natječaj za predsjednika i četiri člana uprave Zagrebačkog holdinga – najvećeg poduzeća u rukama lokalne samouprave i jednog od najvećih gubitaša u Hrvatskoj – unatoč rigoroznim uvjetima- javilo se 370 kandidata.

Hrvatsku čeka uvoz radne snage

Dok vojska nezaposlenih masovno “napada” svaki, pa i naizgled neprivlačni natječaj za posao, a broj nezaposlenih već godinama ne pada ispod 300.000, stručne analize upozoravaju da se Hrvatskoj demografski, a time i njenom tržištu rada, crno piše. Studija demografa Ivana Čipina sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta zadnja je u nizu koja donosi alarmantnu prognozu urušavanja hrvatskog mirovinskog i zdravstvenog sustava zbog loše demografske slike, i to već do 2030. godine.

No, dok struka udara u klin, ministar rada Mirando Mrsić će u ploču. On tvrdi da sadašnji broj umirovljenika (oko 1,2 milijuna) neće značajnije rasti do 2060. godine.

Današnji omjer umirovljenika spram zaposlenih je poraznih 1:1,16, a ministar Mrsić ipak optimistično očekuje skori kraj krize i početak otvaranja značajnijeg broja radnih mjesta. Štoviše, uvjeren je da će Hrvatskoj već za 15 godina nedostajati 300.000 radnika, otprilike onoliko koliko je sada ljudi bez posla.

Drugim riječima, Hrvatska bi tada trebala čak uvoziti radnu snagu.

“To je zato što mi kao zemlja starimo. Više nas umire nego što nas se rađa, a produljuje se i životni vijek. U takvim uvjetima je uvoz radne snage neminovan. To je slučaj i s većinom zapadnoeuropskih zemalja. Jasno da veću imigraciju nećemo dopuštati dok imamo tako puno nezaposlenih i dok oni mogu popuniti radna mjesta koja se traže”, kaže ministar rada.

Kad natječaj postane tombola

Do tih navodno sretnijih vremena traženje posla još će dugo biti slično lutriji. Uostalom, u ovdašnjem Apsurdistanu već smo tome i svjedočili. Prije par godina je osječko-baranjski župan iz redova HDSSB-a Vladimir Šišljagić, nakon optužbi za nepotizam prilikom zapošljavanja u zdravstvenim ustanovama pod nadležnošću županije, sazvao konferenciju za novinare u osječkom Zavodu za Hitnu medicinu. Taj Zavod prethodno je raspisao natječaj za dvoje pripravnika, na koji se javilo 35 kandidata.

Kako bi dokazao da ondje nema zapošljavanja po stranačkom ili rodbinskom ključu, Šišljagić je pred novinare podastro 35 plavih kuverti u kojima su bila imena kandidata. Potom je od njih zatražio da izvlačenjem dviju kuverti, kao na tomboli, odluče kojih dvoje će dobiti posao. HZZ je, očekivano, poništio tu farsu od natječaja, koja je, međutim, slikovito pokazala kako između dobivanja posla i dobitka na lutriji danas i nema velike razlike.

Izvor: Al Jazeera