Hrvatska: ‘Noć knjige’ od zatvora do bolnica

Svjetski dan knjige treću godinu zaredom u Hrvatskoj se obilježava manifestacijom “Noć knjige”, kroz više od 700 različitih programa u 156 gradova i općina. Prvi put održava se i u zatvorima, dječjim domovima, bolnicama…

U “Noći knjige” troipolgodišnja Gabrijela uživala je u predstavi, ali kao i svaku večer, i u majčinom pripovijedanju bajki, kojim joj pokušava odvratiti misli od boravka u bolnici.

“Zaista ima bujnu maštu, onda se iznenadim ponekad, jer mi kasnije priča i upotrebljava neke riječi, a onda se zapitam otkuda joj, pa se sjetim da je to sve upravo iz priče i bajki”, kaže Gabrijelina majka Irena Graovac.

Literarna šetnja

Kakve sve bajke pričaju zagrebačke ulice otkrile su literarne šetnje u “Noći knjige”.  Šetači su naučili zanimljive i manje poznate detalje iz života hrvatskih pisaca. Primjerice, koliko je teško bilo Mariji Jurić Zagorki na početku prošloga stoljeća biti spisateljica i novinarka.

“Izvanredna prilika, s obzirom da živim u Zagrebu, a nikad nismo bili u prilici da šećemo i saznamo nešto o našim piscima”, kaže Petra, jedna od sudionica literarne šetnje.

Prema istraživanju agencije GFK, u protekloj godini građani stariji od 14 godina  pročitali su  milijun i 700.000 knjiga u Hrvatskoj, što je u prosjeku jedna do dvije knjige na godinu po osobi.

“Mnoge knjižare i knjižnice danas rade po produženom radnom vremenu, neke čak i duže od ponoći. To je, također, jedinstvena prilika da se po jeftinoj cijeni nabave dobre knjige. Set ovih knjiga, primjerice, u normalnoj prodaji došao bi 100 eura. Danas svega 20 eura”, izvještava iz Zagreba reporter Al Jazeere Marin Veršić.

Književna djela odavno se mogu kupiti i u elektronskom obliku. No, zanimanje za e-knjige u Hrvatskoj još je u povojima, kako zbog male potražnje, tako i oskudne ponude nakladnika.

I knjige u pokretu

“Ono što tu sve jako koči je previsoki porez na dodanu vrijednost, od 25 posto, za razliku od tiskane knjige od pet posto. Elektronička knjiga se još uvijek tretira kao nešto drugačije od tiskane, pa iako se radi o malim brojkama, mislim da bi mi tu trebali bitan zaokret u strategiji prema elektroničkoj knjizi napraviti”, kaže Nenad Bartolčić.

Mnogi knjige i dalje vide kao stvari odložene na policama, akcijom tzv. bookcrossinga i one su u pokretu. Mogu se donirati, a zatim, putem interneta, uz pomoć identifikacijskog broja, pratiti kamo su otišle s novim vlasnikom.

“Znači, registrirati se na stranici bookcrossinga i dobiti identifikacijski broj za tu knjigu, nalijepiti naljepnicu na nju kako bi je mogli pratiti gdje ona dalje putuje”, pojašnjava Anita Končar iz Centra za kulturu Trešnjevka.

“Noć knjige” i ove će godine pridobiti nove književne entuzijaste, približiti knjigu građanima i učiniti je još dostupnijom.

Izvor: Al Jazeera