Hrvatska očekuje sredstva od EU-a

Bez obzira na ishod pregovora o višegodišnjem budžetskom okviru Evropske unije (EU), za sljedeće sedmogodišnje razdoblje Hrvatskoj bi trebali ostati isti iznosi koji su utvrđeni u ugovoru o pristupanju, izjavio je u ponedjeljak potpredsjednik hrvatske Vlade Neven Mimica.

“Za sada vrijedi pravilo da su hrvatske alokacije utvrđene u pristupnom ugovoru, što znači da bi, bez obzira na eventualno smanjenje ukupnih kohezijskih sredstava, Hrvatska trebala zadržati ono što jeutvrđeno u pristupnom ugovoru, jer se na nju ne može primjenjivati načelo tzv. povijesnih podataka o korištenju europskih sredstava, budući da ta povijest počinje s ugovorom o pristupanju. Mi i zemlje članice očekujemo da se to potpuno uvaži”, rekao je on u Briselu, gdje kao posmatrač učestvuje na sastanku Vijeća za opće poslove, na kojem je glavna tema evropski višegodišnji budžet.

Ukupni učinak ulaska Hrvatske na sedmogodišnji evropski budžet iznosi 13,741 milijarda eura u obvezama, a 9,956 milijarda eura u stvarnim plaćanjima.

Najveći dio dolazi iz kohezijskih sredstava, 8,7 milijardi eura.

Evropski budžet se iskazuje na dva načina – odvojeno se prikazuju preuzete obveze, odnosno rashodi koji su vezani za aktivnosti duže od jedne finansijske godine, i rashodi, koji pokrivaju aktivnosti iz tekuće i prijašnjih finansijskih godina, koji su stvarno isplaćeni u toj godini.

Sa dvije na tri godine

Mimica je rekao da je na sastanku zatražio da se za Hrvatsku nađe odgovarajući izuzetak za korištenje evropskih sredstava u prvim godinama višegodišnjeg okvira.

Prema sadašnjem prijedlogu, sredstva namijenjena za jednu budžetsku godinu mogu se ugovarati još dvije naredne godine, a Hrvatska traži da se to produži na tri godine, što bi joj povećalo izglede da bitno poveća iskoristivost raspoloživih sredstava.

Hrvatska je također zatražila još jedan izuzetak, a to je da se na nju primjenjuje nešto veći limit za korištenje kohezijskih sredstava u odnosu na bruto društveni proizvod (BDP).

Prema pravilima, zemlja članica može u sklop

kohezijskih sredstava dobiti maksimalno 2,5 posto svog BDP-a, a Hrvatska, kao novoprimljena članica, traži da se za nju poveća taj gornji limit.

“Za sada nemamo odgovore na naše zahtjeve, zemlje članice su uglavnom govorile o svojim zahtjevima i pogledima na budući europski proračun, tako da nije bilo reakcija na hrvatske prijedloge ni od zemalja članica, ni od Europske komisije (EK)”, kazao je Mimica.

Pregovori o sedmogodišnjem evropskom budžetu još su u fazi načelnih razgovora, bez konkretnih brojki.

Očekuje se da bi se potpuni dogovor o tome trebao postići na vanrednom samitu EU u novembru, koji je sazvan isključivo radi toga.

Izvor: Agencije