Hrvatska po uzoru na Evropu gradi pasivne kuće

U Evropi već postoji 150.000 pasivnih stambenih i poslovnih zgrada (EPA)

U Hrvatskoj je dosad izgrađena 21 pasivna kuća, u kojima stanari troše 80 posto manje energije za grijanje ili hlađenje nego u klasičnim kućama, dok Evropi već postoji 150.000 pasivnih stambenih i poslovnih zgrada, bolnica, dječjih vrtića, škola, autobusnih stanica, šoping centara, sportskih dvorana i crkava, piše Hina.

“U Hrvatskoj u pasivnoj i niskoenergetskoj gradnji prednjači Koprivnica, a tu su i Zadar, Osijek, Sveta Nedelja i drugi. Popis gradova s pasivnim kućama iz godine u godinu sve je veći, no još uvijek čekamo obnovu u niskoenergetskom standardu”, kaže voditelj konzorcija Pasivna kuća Hrvatska Ljubomir Miščević.

“Dani pasivne kuće” u Hrvatskoj sedmu godinu zaredom održani su početkom novembra na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, gdje su učesnici educirani o prednostima pasivne gradnje i upotrebi materijala za takvu gradnju.

Ove godine okupili su stručnjake iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Austrije, Njemačke, Turske i Grčke, a osim u Zagrebu, Dani pasivne kuće paralelno su prvi put održani u Koprivnici, Zadru, Osijeku i Žminju, što im je osiguralo regionalni karakter.

Stanari “šparnih hiža” u Koprivnici su za manje od hiljadu eura po kvadratu dobili priliku živjeti u udobnim i prozračnim stanovima niskoenergetskog standarda “A plus”, što znači da troše manje energije za grijanje i hlađenje, a osim toplotne, imaju i vrlo dobru zvučnu izolaciju te poseban ventilacijski ssistem. Osim toga, njihove zgrade emitiraju i manje ugljen-dioksida.

“Istra i Primorje također ne zaostaju u gradnji pasivnih kuća, ali ponajprije zahvaljujući privatnim investitorima. Gradovi i općine nastoje poreznim ili komunalnim olakšicama poticati pasivnu i niskoenergetsku gradnju, no graditelji su još uvijek većinom penalizirani za svaki centimetar termoizolacije, jer im je s većim bruto volumenom skuplja i građevinska dozvola, a slično je i s koncesijom za korištenje podzemnih voda”, kaže Ljubomir  Miščević.

 Vlasnik višestambene pasivne kuće na Krku Radovan Karabaić objasnio je da zgrada kao primarni energent koristi sunčevu energiju za zagrijavanje prostorija i potrošnju vode, a u budućnosti i za proizvodnju električne energije uz pomoć fotonaponskih ćelija.

Još je naprednija nedavno sagrađena stambeno-poslovna pasivna zgrada u Žminju sa 802 kvadratna metra i planiranim godišnjim troškom grijanja od svega 1.200 kuna (155 eura).

U Zadru će uskoro raspisati tender za energetsku obnovu stambenih zgrada, a zahvaljujući projektu “i-scope” Zadarske županije i kompanije Geofoto uskoro će “klikom miša” moći izračunati energetski potencijal krovova.

U Sloveniji pasivni standard i za restorane

U Sloveniji je izgrađeno već 200 pasivnih kuća. Među dobrim primjerima je ECO Silver house u Ljubljani, stambeno-poslovna zgrada koja, uz dobro izoliranu fasadu i neprekidnu ventilaciju, ima malu solarnu elektranu, spremnike kišnice za ispiranje vodokotlića, prozore s tri stakla i automatskim sjenjenjem, biometrijsko otvaranje vrata (otiskom prsta), mjerenje vremenskih podataka, zeleni krov i punionicu za električne automobile.

Pasivni standard u Sloveniji vrijedi i za turističko-ugostiteljske objekte pa je Podčetrtek dobio tri drvene zgrade s po dva apartmana koje dokazuju da štedljiva arhitektura ujedno može biti i lijepa.

“Sve konstrukcije su u pasivnom standardu, ali nije riječ o pasivnoj kući zbog puno staklenih površina na sjeveru. Željeli smo napraviti efekt špilje kako bi se posjetitelji osjećali zaštićeno, a da i nadalje ostanu u kontaktu s prirodom”, objasnila je arhitektica Petra Ostanek, dobitnica nagrade “Zelena olovka” za inovativnu i održivu gradnju.

BiH promovira ovčiju vunu kao izolacijski materijal

U Bosni I Hercegovini također se trude na najbolji način iskoristiti ono imaju pa tako promoviraju ovčiju vunu kao dostupan i jeftin, efikasan izolacijski materijal u graditeljstvu koji se može kombinirati s naprednim i inovativnim tehnologijama gradnje.

Među dobre prirodne izolatore pripadaju i slama, celuloza, lan i industrijska konoplja. Zna li se da potrošnja energije u zgradama odnosi 40 posto ukupne finalne potrošnje energije, svaka ušteda je dobrodošla.

Sve to doprinosi zajedničkom cilju država Evropske unije – 20 posto smanjiti emisiju stakleničkih plinova, 20 posto povećati udio obnovljivih izvora energije i 20 posto smanjiti potrošnju energije. Plan 20-20-20 trebao bi se ostvariti do 2020. godine.

Izvor: Agencije