Hrvatska pomaže samo trećinu slijepih
Tek nešto više od trećine slijepih u Hrvatskoj dobiva neki oblik pomoći države. Financira se i dio udruženja, ali ipak se za većinu prihoda moraju snaći sami.
Omiljena literatura Martini Belić, koju je posjetila Al Jazeera, su kriminalistički romani Agathe Christie. Iako knjigu više voli držati u rukama, i sama čitati, Martina povremeno svrati i u zvučnu knjižnicu za slijepe.
“Kao dijete sam više čitala nego sada, jer sada zbog obaveza na fakultetu više nemam vremena puno za čitanje neke slobodne literature, ali voljela sam sve one knjige za lektiru koje većina djece ne voli”, kaže Martina Belić, korisnica biblioteke za slijepe.
Pokoja lektira, romani, duhovna literatura, ovdje se pretvaraju u audioknjige. Mogu se posuditi ili zatražiti dostavu na kućnu adresu.
Knjige za slijepe
“Pokušavamo raditi širi izbor, znači što naši korisnici žele, a pokušavamo pratiti i kritiku da knjiga koja je ovih dana možda izašla da istovremeno bude dostupna i slijepima odnosno svima onima koji ne mogu čitati Brailleovo pismo”, navodi bibliotekar Mirko Hrkač.
Za snimanje jedne knjige potrebno je 30-ak sati rada.
“Na jednoj od polica trenutno je 220 audioknjiga za slijepe. A svake je godine popune s 50 novih naslova, nasnimiti bi mogli još toliko kada bi imali više financijskih sredstava”, javlja Al Jazeerina reporterka, Ana Mlinarić.
Trenutačno raspolažu s gotovo 20.000 eura, a treba im blizu 40.000. Za dio opreme – dva Brailleova pisača i tri govorna pikada sami prikupljaju novac.
Isti problem ima i jedino hrvatsko kazalište slijepih. Još im nije dodijeljen status teatra, pa nemaju stalni izvor prihoda.
Minimalna pomoć države
Ravnatelj kazališta Vojin Perić, ujedno i predsjednik Hrvatskog saveza slijepih kaže kako je često jedina pomoć koju slijepi dobivaju od države 45, a u nekim slučajevima 65 eura mjesečno.
“Ako tri godine nije donesen zakon o inkluzivnom doplatku, kažu donijet će se u posljednjem kvartalu, pa znamo da su izbori u zadnjem kvartalu, sabor neće uopće zasjedati, ako su nam dali videćeg pratitelja, samo jednog po udruzi, pa to je milostinja slična onoj od 350 kuna”, kaže Perić.
Od 6.200 slijepih osoba u Hrvatskoj, gotovo 2.800 prijavljeno je u sustav socijalne skrbi. Sve njihove dosadašnje novčane naknade trebale bi se objediniti u jednu.
“Planirano je da se sazove u skorije vrijeme radna skupina, znači svrha tog zakona bila bi jednostavno pravednija raspodjela, ali i veći iznosi onima kojima je to najpotrebnije”, ukazuje Zvjezdana Janičar iz Ministarstva socijalne politike.
Koliko se za slijepe izdvaja sada, u ministarstvu ne mogu reći jer, kažu, ne vode posebnu statistiku. A Zakon o inkluzivnom dodatku čeka doradu i još jednu javnu raspravu.
Izvor: Al Jazeera