Hrvatska postaje vanjski štit Evropske unije

Od srijede i službeno počinje vrijediti zahtjev Hrvatske za ulazak u Šengensku zonu, koji je hrvatska Vlada predala još u martu.

Šengenski prostor područje je 26 evrospkih zemalja kroz koje se može slobodno putovati bez unutargraničnih kontrola. One se vrše na vanjskim granicama, a Hrvatska će, postane li dio njega, biti vanjski štit Evropske unije. Riječ je o granici dugoj 2.340 kilometara.

Reporterka Al Jazeere Ana Mlinarić, posjetila je porodicu Runje, koja se pčelarstvom bavi više od stotinu godina. Njihove košnice u okolici Sinja u pograničnom su području, između dva granična prijelaza – Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

“Mi smo ovdje neutralni. Niti smo u Bosni, niti u Hrvatskoj. Kad idem od doma ovdje, na vikendicu, ja sam legitimiran. Osobna iskaznica, vozačka i prometna dozvola… Što je to? To je legitimacija. Ja sam povrijeđen, kao osoba, kao Hrvat, da me policija legitimira, a ne izlazim iz teritorija Republike Hrvatske”, žali se Ivan Runje.

Naselja na ničijoj zemlji

Tako je od devedesetih godina prošlog stoljeća. Zbog nedostatka komunalne infrastrukture, prijelaz je izgrađen šest kilometara od crte razgraničenja. Prijavom za Schengen lokalno stanovništvo nadalo se kako će se on sada premjestiti na samu granicu.

“Novi granični prijelaz, koji zadovoljava šengenske kriterije, gradi se četiri kilometra dalje od starog, ali on će i dalje biti udaljen dva kilometra od graničnog prijelaza u Bosni i Hercegovini. Na ničijoj zemlji tako će ostati šest hrvatskih naselja”, izvještava Ana Mlinarić.

To je jedan od 40-ak prijelaza koje je trebalo izgraditi ili rekonstruirati. No, zašto je izgrađen baš tu – iz hrvatske Vlade odgovaraju kako mu je položaj određen Uredbom o graničnim prijelazima i Ugovorom između Hrvatske i Bosne i Hercegovine iz 2013. godine.

Dok dio stanovnika zbog Schengena negoduje, nadležni tvrde da je Hrvatska za njega potpuno spremna. Kupljena je i nova oprema, na koju je do sada iskorišteno 45 od 120 miliona eura, koliko je Hrvatskoj za šengenske pripreme dala EU.

“Detektori za otkucaje srca… nadalje, tu su uređaji za odbijanje autentičnosti putnih isprava, detektori ugljičnog dioksida, endostati… Svu tu opremu policija je imala i do sada, ali radi se o novoj, koja je na višem stupnju standarda”, objašnjava Dragan Babović iz Uprave za granice.

No, hoće li to za EU biti dovoljno? Bugarska i Rumunija, naprimjer, čekaju od 2007. godine.

Regionalna nestabilnost

Stvar je političke odluke, smatra stručnjak za sigurnost Mirko Bilandžić. Usprkos zahtjevnom zadatku, tvrdi da nema razloga da se hrvatski zahtjev odbije.

“Ono što ostaje diskutabilno u pogledu Schengena je dugačka granica Hrvatske sa susjednim državama i regionalna nestabilnost. Ali, Hrvatska je do sada pokazala da ima sposobnosti nositi se sa svim tim izazovima i biti ozbiljan vanjski štit EU-a. I u tom pogledu sigurno je da je ulazak Hrvatske u EU doprinos sigurnosti i bilo kakva druga politička odluka bi bila nepravda Europe prema Hrvatskoj”, kaže Bilandžić.

Na hrvatske granice stići će šengenski inspektori, i to s prvim danima iduće godine, a kontrola će potrajati godinu dana. Nakon procjene Evropske komisije, odluku o spremnosti Hrvatske za ulazak u Schengen morat će ratificirati nacionalni parlamenti svih država članica EU-a.

Izvor: Al Jazeera