Hrvatska: Prva energetski neovisna škola u svijetu

Osnovna škola “Ostrog” u Kaštel Lukšiću kod Splita prva je energetski neovisna škola u Hrvatskoj, ali i svijetu. Ne samo da proizvode električnu energiju, već na njoj i zarađuju, a smišljaju i nove ekološke projekte.

Fotonaponska elektrana od 25 kilovata na krovu obrazovne ustanove stidljivo su prije nekoliko godina u Kaštel Lukšiću počeli postavljati solarne panele. Sada proizvode energiju od sunca i štede. Prva su energetski neovisna škola u Hrvatskoj i u svijetu, hvale se kod Splita.

“Mi smo na ovaj način izbacili određen dio energenata. Nadam se da ćemo ih se riješiti skroz”, kaže Nevenka Maras, direktorica OŠ “Ostrog”.

Viškovi struje se prodaju

Zaslugom projekta vrijednog 70.000 eura, uveli su i “led” rasvjetu. Dio modelom sufinanciranja, što moraju otplaćivati još tri godine. Pola novca prikupili su donacijama, najviše putem međunarodne web stranice za grupno financiranje. Na ideju koja je zaživjela ponosni su – osim energetske neovisnosti, još im je nešto važno.

“U školi su ostvarili planove. Proizvode električnu energiju za svoje potrebe. Viškove prodaju lokalnom distributeru, koji je opet vraća u mrežu. I škola zarađuje”, izvještava reporter Al Jazeere Boris Gagić.

Deset tisuća eura godišnje putem firme Proenergy. I nije čudno što se mnogi zanimaju za školski poslovni recept u osiguranju novca za projekat, ne samo u Hrvatskoj.

“Sve više je i europskih škola, dobrostojećih europskih država, zanimaju se za način, jer žele kopirati naš model financiranja”, kaže direktorica Maras.

Ekolozi nastoje model sa školom u korištenju dalmatinskog sunca za energiju raširiti u okolici.

“Ide se prema tome da manja ploča daje bolju energiju, da i sjeverno sunce, difuzno, znači ne direktno sunce, daje energiju”, objašnjava Ante Ugrina iz Energetske zadruge Kaštela.

Trećina krova prokišnjava

U školi ne manjka energije za novitete. Prije trideset godina prvi su dobili botanički vrt i održavaju nastavu na otvorenom među 1.200 različitih biljnih vrsta.

“Kupina ima bodlje, a ne raste na stablu”, kaže učiteljica Ivana i tako znanje prirode i društva prenosi najmlađima u zelenoj učionici.

“Ovdje učim koje su biljke, koja su drva, kako izgledaju biljke i plodovi”, kaže Tonći Crljen, učenik prvog razreda OŠ “Ostrog”.

“Da ne smijemo trgati cvijeća i tako”, dodaje Tončijeva kolegica Ana Kero.

Grane iz botaničkog vrta, ali i svog maslinika, sa 42 vrste maslina i 170 stabala, žele iskoristiti. Lož ulje za grijanje učionica pokušat će se zamijeniti ekološkim peletom, koji bi sami proizvodili. Od države traže pomoć u jednom – većina je obnovljena, ali trećina školskog krova i dalje prokišnjava.

Izvor: Al Jazeera