Hrvatska prvog jula aplicira za Schengen

Hrvatska je do sada od EU za dostizanje schengenskih standarda dobila 120 milona eura (Anadolija)

Vlada Hrvatske je danas na sjednici prihvatila prijedlog da država započne sa evaluacijom za ulazak u Schengen. Hrvatska za ulazak u Schengen može aplicirati prvog jula ove godine, što je evropsko pravilo o pravu na zahtjev za pristupanjem nakon dvije godine članstva

“Hrvatska je spremna za početak postupka Schengenske evaluacije“, izjavio je u četvrtak potpredsjednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ranko Ostojić naglasivši kako je konačna odluka o tome politička, a donosi je Brisel.

“Ulazak u Schengen je važan strateški nacionalni interes”, potvrdio je Ostojić na konferenciji za novinare nakon Vladine sjednice na kojoj je prihvaćena Izjava o spremnosti za početak postupka Schengenske evaluacije.

Politička odluka

Nakon prvog jula slijedi evaluacija, a ona ne ovisi samo o tehničkoj spremnosti za ulazak u Schengen već i o političkoj odluci Brisela, rekao je.

“Bugarska i Rumunija odavno su članice EU i prošle su tehničku evaluciju, ali još nije donesena politička odluka o tome da budu sastavnice Schengena”, kaže Ostojić.

Sam evaluacijski postupak koji traje oko 1,5 godinu počinje ispunjavanjem standardnog upitnika u kojem je 390 pitanja, na koja će Hrvatska odgovoriti toko ljeta.

Uz ispunjavanje tehničkih uvjeta evaluirat će se upravljanje granicom, vize, migracije i azil, policija i sigurnost, uspostava funkcioniranja i korištenja schengenskog informacijskog sistema, carinska saradnja, zaštita osobnih podataka, pravosudna suradnju u kaznenim stvarima i funkcioniranje tijela u primjeni schengenske pravne stečevine.

“Nije sve u tehničkim uvjetima, bitno je i zajedničko djelovanje svih sastavnica uključenih u schengenski sistem“, naglasio je Ostojić.

Hrvatska je do sada od EU za dostizanje schengenskih standarda dobila 120 milona eura iz Privremenog schengenskog instrumenta, a ta se sredstva moraju iskoristiti do 23. jula 2016.

Moraju biti iskorištena za poboljšanje standarda u nadzoru i kontroli buduće vanjske granice EU (izgradnja i opremanje graničnih prijelaza, nabava tehničke opreme za nadzor i kontrolu granice…) jer se inače moraju vratiti Uniji.

“Do sada je potrošeno 2,5 miliona eura, ali je 90 posto tih sredstva ugovoreno“, izvijestio je Ostojić navodeći primjere graničnih prijelaza koji se još grade, a za koje isplata ide po dovršetku posla.

Iskoristiti sredstva

“Ozbiljno se odnosimo prema tim sredstvima, jer se ona moraju iskoristiti namjenski, vrlo strogo i bez grešaka, inače slijedi vraćanje”, rekao je.

Hrvatska danas vrlo kvalitetno čuva svoju, ali i buduću granicu EU, tvrdi Ostojić i podsjeća da je lani zabilježen pad nezakonitih prelazaka državne granice za 17,3 posto – sa 4.734 u 2013. godini na 3.914 u 2014 godini. Smanjen je i broj tražitelja azila s 1.059 na 453 zahtjeva.

Stoga je Ostojić uvjeren da će predavanje Izjave u Brisela i svi budući postupci i ozbiljan rad pokazati koliko je Hrvatska spremna na primjenu schengenskog režima.

Hrvatska će nadzirati vanjsku granicu iz zraka helikopterima, zatim plovilima na Dunavu, Savi i Uni, a na državnu granicu sa Srbijom postavit će se dodatni stupovi sa nadzornim kamerama.

Izvor: Agencije