Hrvatska: Recesija i u prvoj polovini 2013.

Hrvatska u 2012. godini nije uspjela strukturnim reformama stvoriti pretpostavke za dinamiziranje rasta, ocjena je HNB-a.

Zagreb, Hrvatska narodna banka, Kriza, Ekonomija, Oporavak, Banka
Bruto dobit hrvatskih banaka u prošloj godini je 3,45 milijardi kuna (454,749 miliona eura) [Pixsell]

Recesijski trendovi u Hrvatskoj nastavit će se i u prvih šest mjeseci 2013. godine, pa se tek u drugoj polovini godine može očekivati postupni ekonomski oporavak.

Stoga će rast u 2013. godini biti slab i iznosit će oko 0,3 posto, ocjenjuje se u novom broju publikacije Hrvatske narodne banke (HNB) Financijska stabilnost.

I u toj publikaciji analitičari centralne banke poručuju kako su strukturne reforme ključ ubrzanja rasta u srednjem roku.

Hrvatska je u 2012. godini smanjila makroekonomske neravnoteže, no nije uspjela strukturnim reformama stvoriti pretpostavke za dinamiziranje rasta, upozoravaju iz HNB-a.

U 2012. godini budžetski se manjak smanjio, a uz istodobno povećanje neto agregatne štednje i razduživanje privatnog sektora, slabu izvoznu potražnju zbog recesije u eurozoni i slabe konkurentnosti, ekonomska aktivnost je oslabila te je bruto društveni proizvod (BDP) pao oko 1,8 posto.

Navodi se kako su sporost u provođenju strukturnih reforma i neočekivan obrat u politici fiskalne konsolidacije izazvali krajem godine pad kreditnog rejtinga, no bez većeg odraza na cijenu zaduživanja, s obzirom da su tržišta, već ranije na temelju fundamenata, slabiji rejting ugradila u cijenu.

Bruto dobit banaka 454,749 miliona eura

Ukupna dobit prije oporezivanja banaka u Hrvatskoj u prošloj je godini iznosila 3,45 milijardi kuna (454,749 miliona eura), pokazuju privremeni nerevidirani podaci za banke koje je u petak objavila Hrvatska narodna banka.

U usporedbi sa ranije objavljenim nerevidiranim podacima za 2011. godinu to je pad bruto dobiti banaka za 1,26 milijardi kuna (166,090 miliona eura), ili za 26,8 posto.

Podaci HNB-a odnose se na 31 banku u Hrvatskoj i temelje se na podacima koje su banke dostavile cantralnoj banci. Po tim je podacima u prošloj godini dobit prije oporezivanja imalo 19 banaka, dok je gubitke iskazalo 12 banaka, u ukupnom iznosu od 472,7 miliona kuna (62,308 miliona eura).

U usporedbi s nerevidiranim podacima za 2011. godinu, broj banaka koje su imale gubitak u prošloj je godini povećan za njih četiri, a znatno je porastao njihov ukupni gubitak, za 365 miliona kuna (48,113 miliona eura).

Aktiva svih banaka na kraju 2012. godine iznosila je ukupno 400,26 milijardi kuna (52,764, milijardi eura) , što je smanjenje za 1,64 posto u odnosu na 2011. godinu.

Stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala iznosila je prosječnih 20,52 posto.

U nastojanju da osigura impuls domaćoj investicijskoj potražnji u uvjetima slabe domaće potražnje privatnog sektora i slabih izgleda za rast inostrane potražnje zbog recesije na glavnim izvoznim tržištima, Vlada je u budžetu za 2013. godinu, uz nastavak smanjenja tekućih nekamatnih izdataka (kada se isključe izdaci za Evropsku uniju - EU), predvidjela osjetno povećanje ulaganja državnog sektora.

To je, zajedno s planiranim umjerenim rastom prihoda zbog slabog ekonomskog rasta, rezultiralo povećanjem očekivanog budžetskog manjka u odnosu na 2012. godinu te daljnjim rastom javnog duga, napominju iz HNB-a.

Slabe ocjene

Iako su, uzme li se u obzir već četverogodišnja recesija, namjere Vlade donekle razumljive, one su slabo ocijenjene i naposljetku su dvije od tri vodeće agencije za dodjelu kreditnog rejtinga smanjile kreditni rejting Hrvatske iz investicijskog u najviši špekulativni sa stabilnim izgledima.

U takvim se okolnostima, ističu iz HNB-a, očekuje da će se recesijski trendovi nastaviti i u prvih šest mjeseci 2013. godine, pa se tek u drugoj polovini godine može očekivati postupni ekonomski oporavak.

Stoga će rast u 2013. godini biti slab, oko 0,3 posto, i uvelike će ovisiti o oporavku izvozne potražnje s izlaskom eurozone iz recesije te o oživljavanju investicijske potražnje, koja je ograničena relativno visokom razinom zaduženosti domaćih sektora i još uvijek povišenim troškovima kapitala u odnosu na pretkrizno razdoblje zbog većih rizika.

Isto tako, napominje se, na investicije nepovoljno djeluju i potisnuta očekivanja ulagača u recesijskim uvjetima te znatne administrativne prepreke, posebno na razini lokalne države.

Budući da će očekivani rast zbog slabe domaće potražnje uglavnom biti oslonjen na izvoz, saldo tekućeg računa platne bilance dodatno će se poboljšati (na 0,1 posto bruto društvenog proizvoda - BDP).

To bi, uz pretpostavku postupnoga daljnjeg stabiliziranja na finansijskim tržištima eurozone, trebalo osigurati nesmetano vanjsko refinansiranje relativno manjeg dospjelog duga po cijeni koja je, unatoč smanjenju rejtinga, niža od one u 2012. godini.

Vanjska likvidnost, očekuju u HNB-u, blago će se poboljšati, a inostrani dug stabilizirati, što će osigurati očuvanje stabilnosti deviznog tečaja.

Pritom se pretpostavlja da će država dio potreba za finansiranjem osigurati na inozemnom tržištu.

Ističe se kako su strukturne reforme ključ ubrzanja rasta u srednjem roku.

Pad kreditnog rejtinga dao je snažan impuls nositeljima ekonomske politike da se vrate politici budžetske konsolidacije te da ubrzaju strukturne reforme.

Time bi se potaknuo priljev direktnih ulaganja, što je posebno važno za izvozno orijentirane sektore, te bi se stvorile pretpostavke da ulazak u EU sredinom 2013. godine da što veći zamah ekonomskom rastu u srednjem roku, zaključuju u HNB-u.

Izvor: Agencije

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.