Hrvatska-Srbija: Posve različiti podaci o nestalima u ratu

Srbijanski premijer Aleksandra Vučić uburkao je duhove  izjavom kako je na popisu nestalih u Hrvatskoj više Srba nego Hrvata. Upravo je predsjednica Hrvatske Kolinda Grabat-Kitarović u svom inauguralnom govoru istakla da će Hrvatska uraditi sve da bi se našla tijela 1.600 hrvatskih državljana nestalih tokom rata na području Hrvatske.

Predsjednik Koalicije udruženja izbjeglica Miodrag Linta izjavio je u ponedeljak da prema podacima Komisije za nestala lica Vlade Srbije, potražuje se 1.869 nestalih Srba, dok Hrvatska traži više od 800 nestalih.

Sa druge strane, pomoćnik ministra za zatočene i nestale u Ministarstvu branitelja Ivan Grujić kazuje:

“Tvrdnja srbijanskog premijera Aleksandra Vučića da je na popisu nestalih više Srba nego Hrvata, prema hrvatskim podacima koje je verificirala i Srbija nisu tačni jer od 1.600 hrvatskih državljana nestalih tokom rata na području RH, 930osoba nestalih 1991. i 1992. pretežito su hrvatske nacionalnosti, dok je 670 osoba nestalih 1995. pretežno srpske nacionalnosti“.

Predsjednik Koalicije udruženja izbjeglica Miodrag Linta je Tanjugu rekao da očekuje da posjeta premijera Srbije Aleksandra Vučića Zagrebu otvori stalni dijalog dvije države i stvori preduslove za rješavanje brojnih otvorenih pitanja.

“Ono što je ohrabrilo sve prognane Srbe s prostora Hrvatske jeste da je premijer Vučić u razgovoru sa Kolindom Grabar Kitarović pokrenuo pitanje izbeglica i pitanje odnosa prema Srbima u Hrvatskoj”, poručio je Linta.

Pomoć Hrvatske

On je istakao da hrvatska strana kao mantru stalno ponavlja dva otvorena pitanja između dvije zemlje pitanje nestalih i pitanje povratka kulturnog blaga u Hrvatsku.

“Kada je reč o pitanju povratka kulturnog blaga, važno je istaći da većina pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Mi se zalažemo da se to kulturno blago vrati, ali pre svega tamo gde je i bilo, pre početka ratnih dejstava, a to su srpske crkve i srpski manastiri”, rekao je Linta.

Srbija, dodao je on, očekuje da Hrvatska maksimalno pomogne obnovu porušenih srpskih crkava i manastira i da se kulturno blago vrati tamo gdje pripada, a ne da se vrati u hrvatske muzeje u Zagreb i druge gradove.

“Jedan deo brojnih problema sa kojima se suočava stotine hiljada proteranih Srba koji žive u Srbiji, Republici Srpskoj i u inostranstvua, tiču se brojnih imovinskih i drugih prava, odnosno pitanja koje hrvatska strana dugi niz godina vešto ignoriše i o njima se ne razgovara – to je pitanje otetih 40.000 stanarskih prava, oko 50.000 srpskih penzionera kojima se duguje prosečno po 81 penzija po penzioneru”, istakao je Linta.

On je naveo da je tu i problem više od 800.000 katastarskih parcela poljoprivrednog zemljišta koje je Hravtska oduzela prognanim Srbima, pravnim mahinacijama putem sudova.

“Veliki broj naših ljudi potražuje dinarsku i deviznu štednju, hiljade proteranih Srba imaju problem, jer im nije priznat deo radnog staža koji su stekli pre rata i dobrim delom nije priznata konvalidacija radnog staža za vreme ratnih dejstava. Imamo više od 10.000 srpskih porodica čije su kuće i stanovi srušeni u klasičnim terorističkim akcijama za vreme rata po hravstkim gradovima gde nije bilo ratnih dejstava”, objasnio je Linta.

On smatra da je Hrvatska punih 10 godina izbjegavala da implementira bečki sporazum o sukcesiji, u kojem se jasno kaže da svim građanima i pravnim subjektima moraju biti vraćena prava koja su imali na dan 31. decembar 1990. godine, a svi ugovori sklopljeni za vrijeme rata moraju biti proglašeni ništavnim.

“Očekujemo da hrvatska strana, koja insistira na rešavanju otvorenih pitanja, prihvati inicijativu sa naše strane da se formira jedna srpsko-hrvatska međudržavna komisija za implementaciju bečkog sporazuma”, ukazao je Linta.

Knjiga osoba nestalih

Pomoćnik ministra za zatočene i nestale u Ministarstvu branitelja Ivan Grujić nije želio komentirati Vučićevu izjavu, ističući da govori o stvarnom stanju evidetniranih nestalih hrvatskih državljana u RH.

Prema trenutnom stanju, dodao je, evidentirano je 1600 nestalih osoba, hrvatskih državljana -od tog broja 930 osoba je pretežno hrvatske nacionalnosti, a 670 srpske nacionalnosti.

Po podacima kojima raspolaže Ministrstvo branitelja, koji zasad nisu ažurirani, nešto manje od 200 osoba državljana Srbije nestalo je na teritoriju RH, kazao je Grujić i dodao da ta brojka nije uključena u brojku od 1600.

“Ti podaci iznijeti su u Knjizi osoba nestalih na području Republike Hrvatske, koju su objavili Ministarstvo branitelja, Ministarstvo odbrane, Hrvatski crveni križ i Međunarodni crveni križ“, kazao je on.

Grujić bitnom smatra definiciju nestale osobe, jer tu dolazi do nejasnoća, a nestala osoba je ona o kojoj nema saznanja gdje se nalazi ili nema potvrde o njenoj smrti.

Popisi nestalih osoba napravljeni su polazeći od te definicije i prema kriterijima Međunarodnog crvenog krsta koji su preporučeni kroz rezoluciju od strane UN-a.

Utvrdio je da je za traženje 670 osoba, koje su hrvatskih državljani pretežno srpske nacionalnosti, nadležna Republika Hrvatska, a nikako Srbija.

To je, napominje, potvrđeno kroz zapisnike i službene sastanke sa srpskim nadležnim tijelima, gdje se kaže da su hrvatski državljani u nadležnosti traženja Hrvatske, a da Srbija može ukazati opravdani interes, kao i što Hrvatska može pokazati opravdani interes za državljane Srbije hrvatske nacionalnosti nestale na teritoriju Srbije.

Za ocjene da je na institucijama odgovornost zbog sporog procesa pronalaska nestalih osoba, Grujić kaže da stvari treba staviti na mjesto.

“Volio bih da je taj proces puno brži, ali realno proces pronalaženja nestalih osoba, gdje se praktično svaki treći dan riješi jedan slučaj, je među vodećima u svijetu”, poručio je, istaknuvši kako to ipak nije dovoljno za članove obitelji žrtava.

Pojasnio je da se pronalasci temelje na identifikacijama ranije ekshumiranih osoba, ali i na novijoj ekshumaciji.

 “Učinak bi bio puno veći kad bi dobili podatke, a to je jedno od otvorenih pitanja s Republikom Srbijom, gdje se nalaze masovne grobnice koje su premještene 1995. godine. To je prvo pitanje koje uvijek postavljamo i oni raspolažu takvim podacima”, kazao je Grujić, dodavši da je sljedeće otvoreno pitanje i ono gdje se nalaze grobnice nastale 1991. i 1992. koje nisu premještene.

“Kad bi dobili takvu informaciju pronalazak nestalih osoba postao bi samo stvar tehnike i brzine realizacije tehničkih mogućnosti, ali bez takvih informacija mi smo upućeni da iz svojih resursa kroz mukotrpan rad pronalazimo takva moguća mjesta uz enormne troškove, ali smo uporni u tome i pronalazimo nova grobišta”, kazao je Grujić.

Ubrzanje procesa

Zaključio je da bi podaci koji postoje u određenim arhivama taj proces ubrzao.

Upravo zbog toga, naglasio je, hrvatski zahtjevi sa svih razina upućeni su u pravcu da Srbija ustupi te podatke preko svojih nadležnih tijela.

Njihova Komisija za nestala lica bi te podatke trebala prikupiti od nadležnih institucija i proslijediti Hrvatskoj.

Kad je riječ o 670 osoba koje su pretežno srpske nacionalnosti, Grujić kaže da su većinom smrtno stradale i pokopane na poznatim grobljima.

Devedeset posto tih groblja, kaže Grubić, je ekshumirano, posmrtni ostaci su obrađeni, ali je potrebno znanstveno identificirati te osobe, što neće trajati u nedogled.

S druge strane, ističe, Hrvatska ne zna gdje su pokopane osobe nestale 1991. 1992. godine.

Na novinarsko insistiranje da kaže je li srbijanski premijer govorio istinu, Grujić je rekao da nije analizirao njegovu izjavu, ali da su brojke jasne, iako, ističe, za proces traženja uopće nije bitan broj koliko je čijih nestalo, nego je bitno da se deklarativna politička volja pretvori u stvarnu političku volju, koja bi omogućila srbijanskim tijelima da te podatke dostave Hrvatskoj.

Po podacima koje je također iznio, 1991. ukupno je bilo evidnentirano više od 18.000 nestalih osoba, pretežno hrvatske nacionalnosti, a njihove sudbine su riješene kroz razmjene, oslobađanja, isporuke posmrtnih ostataka i pronalaženja groblja.

Kako bi saznali istinu o nestalima 1995. godine, Hrvatska je pokrenula aktivnost u Srbiji za popisivanje nestalih osoba.

Taj popis je jedan od kontrolih mehanizama za Knjigu nestalih osoba, rekao je Grujić i zaključio kako se kriterija treba držati da bi se onemogućilo manipuliranje brojevima, a Srbija je pristala na te kriterije.

Izvor: Agencije