Hrvatska: Uređaj za čitanje ljudskog genoma
Hrvatska nauka odnedavno je bogatija za uređaj pomoću kojega će znanstvenici Instituta Ruđer Bošković (IRB) u Zagrebu ubuduće moći učitati DNA slijed u ljudskom genomu za samo 24 sata.
To znači da će znanstvenici od sada moći provoditi višestruke tehnike sekvenciranja DNA na jednoj platformi, desktop uređaju koji će im omogućiti lakšu, bržu i jeftiniju analizu genetskog materijala jako važnog za istraživanje struktura i funkcija stanica i dekodiranja “tajni života”.
Uređaj vrijedan 195.000 eura The Illumina NextSeq 500 desktop NGS System predstavlja posljednji krik visoke tehnologije. Na tržištu se pojavio tek prošle godine, a IRB ga je nabavio u okviru EU projekta InnoMol.
Stolni uređaj
O uređaju i projektu govorili su na naučnom skupu u četvrtak na IRB-u naučnici tog instituta i ugledni međunarodni stručnjaci.
“Riječ je o kompaktnom stolnom uređaju za određivanje bilo kakvog genoma, odnosno DNA slijeda u svim organizmima koji imaju DNA, od virusa do životinja, a njegova je prednost u tome da pomoću njega možete u roku 24 sata učitati kompletni ljudski genom”, kazao je Hini vođa Grupe za translacijsku medicinu IRB-a i koordinator projekta InnoMol Oliver Vugrek.
Uređaj paralelno može obrađivati 96 uzoraka u jednome danu, odnosno može godišnje dešifrirati do sedam hiljada uzoraka.
“To konkretno znači da može generirati ogromne podatke i tako omogućiti rad na pokusima za znanstvenu zajednicu koje do sada nije bilo moguće raditi”, kazao je Vugrek.
“Ono što bi inače moralo raditi 50 do stotinu ljudi na njemu može napraviti samo jedan čovjek”, napomenuo je.
Mogućnosti korištenja uređaja je bezbroj, a jedna od primjena je u analizi genoma kako bi se utvrdila koja je pozadina tumora prisutna u pacijentu te pacijentove genetske predispozicije za primanje određenih vrsta terapija.
“Pametni lijekovi su djelotvorni isključivo ako imate određenu genetsku predispoziciju. Ako je nemate, nema učinka primjenjivati takvu terapiju”, pojasnio je Vugrek.
Prosječna kemoterapija košta od 6.500 do 12.000 eura, što ovisi o genetskoj predispoziciji pacijenta. Međutim, ako on nema predispoziciju za primanja određene terapije, liječenje je uzaludno a novac nepotrebno potrošen.
“Mi pacijentu možemo za 300-500 eura odrediti genetsku predispoziciju, i upravo u razlici između te cijene i one prvotne leži ušteda koju taj uređaj omogućuje”, istaknuo je Vugrek.
“Štedite na uzaludnoj terapiji, štedite pacijenta i štedite na sredstvima koja onda možete usmjeriti na neka druga područja. Na nama je sada da nekako uvjerimo hrvatsko javno zdravstvo (HZZO) da se taj uređaj isplati”, dodao je.
Sofisticirani instrumenti
Osim u zdravstvene svrhe, uređaj će se koristiti i u naučno-istraživačke, za razvoj novih kadrova koji mogu baratati s tako naprednim i sofisticiranim instrumentima.
“Nadalje, uređaj omogućuje rast kompetitivnosti naših istraživanja, kako bi ona mogla bolje privući sredstva iz fondova EU-a, te kako bi objavljivanjem vrhunskih rezultata naša znanost bila kompetitivna na europskoj i svjetskoj razini”, kazao je Vugrek.
InnoMol je evropski infrastrukturni projekt IRB-a s najvećim budžetom u području prirodnih nauka u Hrvatskoj. Projekt vrijedan gotovo 4,8 miliona eura namijenjen je uspostavljanju savremene istraživačke infrastrukture u kadru i opremi, a realizira se iz sheme REGPOT iz Sedmog okvirnog programa (FP7) Evropske unije.
Izvor: Agencije